Sabor sutra o četiri prijedloga izbornog zakona

HRVATSKI Sabor sutra će raspravljati o četiri prijedloga izbornog zakona SDP-ovu, HSS-ovu, DC-ovu te prijedlogu IDS-ovca Damira Kajina i LS-ovca Zlatka Kramarića.

Nakon te rasprave bit će jasnije hoće li Hrvatska na slijedeće parlamentarne izbore ići po potpuno novom ili po izmjenama važećeg izbornog zakona donijetog u jesen 1999.

Trenute prilike upućuju da se vladajuća koalicija nije suglasila o zajedničkom prijedlogu, pa koalicijski partneri SDP i HSS sutra pred Sabor izlaze s vlastitim, bitno različitim prijedlozima.

SDP traži da Hrvatska bude jedna izborna jedinica u kojoj bi se biralo 120 zastupnika, zagovara tri mjesta za dijasporu čiji bi se zastupnici birali s izbornih lista, dakle ne u posebnoj jedinici.

HSS pak predlaže mješoviti sustav - 65 zastupnika biralo bi se sa lista, a 65 u izbornim jedinicama. Dijaspora bi imala najmanje tri zastupnika birana u posebnoj jedinici (po jedan za Europu, dvije Amerike, te za Australiju), a dijasporu bi činili svi Hrvati izvan Domovine, izuzev onih u BiH.

Oporbeni DC predlaže da se u šest jedinica bira 120 zastupnika, posebnu jedinicu za dijasporu čiji bi se zastupnici birali sustavom nefiksne kvote, pa bi im broj ovisio o broju birača izašlih na izbore u dijaspori i u Domovini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Svi spomenuti prijedlozi uvažavaju načela iz manjinskog Ustavnog zakona, pa predlažu da manjine imaju osam mjesta u Saboru.

Svi zagovaraju da izborni prag bude pet posto.

Kajin i Kramarić drže da u postojećem izbornom zakonu treba napraviti tek tehničke izmjene, odnosno uskladiti ga sa ustavnim promjenama i novim Ustavnim zakonom o pravima manjina.

Na tom je tragu i najava premijera Ivice Račana koji je jučer rekao da bi Vlada, uz četiri postojeća, mogla predložiti i svoj, peti prijedlog koji bi bio tehničko usklađenje postojećeg izbornog zakona sa Ustavom i Ustavnim zakonom.

Postojeći izborni zakon državu dijeli na deset izbornih jedinica u kojima se bira 140 zastupnika, propisuje posebne izborne jedinice za dijasporu i manjine, koje u Saboru predstavlja pet zastupnika. Kod izbora zastupnika dijaspore primjenjuje se načelo nefiksne kvote, (sada ih je u Saboru šest), a izborni je prag pet posto.

S obzirom na Račanovu najavu, te činjenicu da ustavni rok za donošenje novog izbornog zakona istječe 2. travnja, sve je izglednije da će se slijedeći izbori provesti po izmijenjenom postojećem zakonu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara