Vladin konačni tekst zakona o deviznom poslovanju danas su u Saboru podržali svi parlamentarni klubovi, ističući da će predviđena liberalizacija kapitalnih transakcija omogućiti hrvatskim građanima i poduzećima bolje uvjete poslovanja s inozemstvom.

Potpisivanjem Sporazuma o pridruživanju EU Hrvatska se obvezala na liberalizaciju pojedinih dijelova kapitalnog računa (dugoročni krediti) u razdoblju od četiri godine nakon stupanja na snagu tog sporazuma, dok se potpuna liberalizacija kapitalnih transakcija (kratkoročni krediti) mora omogućiti najkasnije do postizanja punopravnog članstva u EU, izjavio je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak.

Kapitalni poslovi podijeljeni su na izravna i ulaganja u nekretnine, poslove s vrijednosnim papirima na tržištu kapitala i novca, poslove s udjelima u investicijskim fondovima, kreditne i depozitne poslove, te plaćanja na osnovi životnog i kreditnog osiguranja.

U raspravi je Klub SDP-a posebno podržao "opreznost u zakonu usmjerenu na budućnost" koja je, kako je rečeno, dobro došla s obzirom na probleme s deficitom platne bilance s inozemstvom.

Predloženi zakon, zajedno s ostalim zakonima (o HNB-u, bankama, platnom prometu) zaokružuje jedno područje djelovanja hrvatskog gospodarstva, istaknuo je Klub HSS-a, dodavši da je i dalje nužno usuglašavanje hrvatskih s propisima EU.

Da je predloženi zakon "smislen i dobro uređen" čulo se i od Kluba HDZ-a, dok je Klub HSLS-a, uz podršku zakonu, istaknuo da je važno riješiti problem koji je ostao otvoren, a odnosi se na pitanje nadzora banaka od strane HNB-a.

HSLS je podsjetio na bankarske krize u Hrvatskoj, koje su, istaknuto je, nanijele sedam milijardi dolara štete, dok HNB ni u jednom slučaju nije 'detektirala' da će neka od 33 banke propasti.

Glavna novina u zakonskom prijedlogu je mogućnost da hrvatski građani mogu izravno ulagati novac u inozemstvu, pa i radi stjecanja nekretnina ako podmire zakonom propisane obveze.

Također, mogli bi ulagati i u vrijednosne papire u inozemstvu, izdavati, uvrštavati i prodavati strane vrijednosne papire u Hrvatskoj, te hrvatske vrijednosne papire u inozemstvu, kao i ulagati u strane kratkoročne vrijednosne papire uz obvezu izvješćivanja nadležnih tijela.

Hrvatske tvrtke više ne bi bile obvezne naplaćivati iznos izvezenih roba ili usluga u određenom roku, a posebni oblici namirenja obveza i potraživanja u odnosu s inozemstvom (cesije, asignacije, preuzimanje duga) moći će se obavljati bez odobrenja HNB-a.

Kao i prema važećim propisima, hrvatski građani i tvrtke, osim u specifičnim slučajevima, neće moći imati račune u inozemstvu, jer će se depozitni poslovi liberalizirati tek primitkom Hrvatske u EU.

Novina u zakonu je i odredba po kojoj bi HNB mogao obavljati platni promet s inozemstvom za potrebe Hrvatske, kao i odredba po kojoj zlato više nema monetarnu funkciju i postaje roba kao svaka druga.