SAD kaže Hrvatska čini napore u borbi protiv trgovine ljudima
HRVATSKA još uvijek nije učinila dovoljno na uklanjanju trgovine ljudima, ali ulaže značajne napore kako bi pojačala borbu protiv trgovine, ocijenilo je izvješće State Departmenta.
"Hrvatska Vlada ne udovoljava u potpunosti minimalnim standardima za uklanjanje trgovine (ljudima); međutim, čini značajne napore da to postigne", navodi se u trećem godišnjem izvješću State Departmenta koje ocjenjuje kako vlade u nešto preko stotinu zemalja suzbijaju trgovinu ljudima.
Izvješće ocjenjuje stanje i napore koje Hrvatska poduzima u zakonodavstvu, odgoju, suradnji sa susjedima i prisilnim mjerama u borbi protiv trgovine ljudima.
"(Hrvatska) Vlada je pokazala pojačanu spremnost da uspostavi preventivne mehanizme, uključujući suradnju s nevladinim organizacijama i susjednim zemljama", kaže Izvješće o naporima Hrvatske.
Minimalni standardi predviđeni američkim Zakonom o zaštiti žrtava trgovine, prema kojima je State Department ocjenjivao napore pojedinih zemalja, su da vlade zabrane trgovinu ljudima i kažnjavaju je oštrim kaznama te da ozbiljnim i ustrajnim mjerama nastoje ukloniti trgovinu.
Izvješće je procijenilo da je između 800 i 900 tisuća osoba godišnje u svijetu žrtva trgovine ljudima, i zaprijetilo petnaest zemalja američkim sankcijama ukoliko do jeseni ne pojačaju borbu protiv ropstva modernog doba.
Nešto preko stotinu zemalja obuhvaćenih izvješćem podijeljeno je u tri skupine. U prvoj su one koje u cjelosti poštuju minimalne standarde američkog Zakona o zaštiti žrtava trgovine iz listopada 2000. Drugu, najveću skupinu, u koju je svrstana i Hrvatska, čine zemlje čije se vlade ne pridržavaju u cjelosti minimalnih standarda ali čine značajne napore kako bi to postigle, a treću skupinu čine zemlje koje ne udovoljavaju minimalnim standardima i čije vlade ne čine napore da bi to postigle.
Izvješće kaže da je Hrvatska prvenstveno tranzitna zemlja za Bosnu i Hercegovinu i zemlje zapadne Europe, i u manjoj mjeri destinacija za trgovinu ženama radi prinudne prostitucije. Napominjući da je veličinu tog problema u Hrvatskoj teško ustanoviti, izvješće navodi kako se u prošloj godini došlo do više informacija o putovima trgovine ljudima koji vode kroz Hrvatsku.
Mada hrvatski kazneni zakon sadrži odredbe protiv zločina koji se odnose na trgovinu ljudima, kao što je ropstvo, međunarodna prostitucija i ilegalno prevođenje ljudi preko granice, bilo je malo osuda za djela u vezi s trgovinom, primjećuje Izvješće.
Navodi se i da je hrvatska Vlada predložila Saboru amandmane na kazneni zakon kako bi kriminalizirala upravo trgovinu ljudima.
Izvješće navodi kako je hrvatska Vlada formirala Nacionalno povjerenstvo za borbu protiv trgovine ljudima koje je odgovorno za provedbu akcijskog plana borbe. Hrvatska je također pokrenula i kampanju za podizanje svijesti o opasnosti koju predstavlja trgovina ljudima.
Navodi se također i suradnja Hrvatske u okviru Inicijative za suradnju u jugoistočnoj Europi (SECI) u borbi protiv ilegalne migracije i organiziranog kriminala, te napori u zaštiti žrtava trgovine ljudima.
SAD: Blizu milijun osoba žrtve trgovine ljudima
Najnovije izvješće State Departmenta navelo je u srijedu da je između 800 i 900 tisuća osoba godišnje u svijetu žrtva trgovine ljudima, i zaprijetilo petnaest zemalja, među kojima su i američki saveznici Grčka i Turska, sankcijama ukoliko do jeseni ne pojačaju borbu protiv ropstva modernog doba.
Treće godišnje izvješće State Departmenta predstavlja najobuhvatnije izvješća o naporima vlada u nešto preko stotinu obuhvaćenih zemalja da suzbiju trgovinu ljudima.
Prema procjenama američke vlade između 800 i 900 tisuća ljudi godišnje bude žrtvom trgovine ljudima preko međunarodnih granica diljem svijeta. Između 18.000 i 20.000 tisuća njih završi u Sjedinjenim Državama.
Ovo izvješće predstavlja "duboku predanost Sjedinjenih Država zaustavljanju užasavajuće prakse trgovine ljudima", rekao je američki državni tajnik Colin Powell predstavljajući izvješće novinarima.
Radi se o ženama, muškarcima i djeci kojima se trguje radi seksualne eksploatacije ili ih se tjera u prisilni rad.
"U svijetu 21. stoljeća u kojem se sloboda i demokracija proširila na sve kontinente strašno je i moralno neprihvatljivo da su stotine tisuća muškaraca, žena i djece iskorištavani, zlostavljani i porobljavani od strane preprodavača ljudske bijede", rekao je Powell.
Upotrebljavajući silu, prijevaru i korupciju trgovci porobljavaju nemoćne, očajne i ranjive, rekao je on.
Powell je naveo kako djevojčice od samo pet godina bivaju prodavane da bi postale prostitke, a dječaci od samo 11 godina bivaju prinuđivani da postanu vojnici ili da obavljaju prinudni rad.
"Sve zemlje svijeta imaju problem modernog ropstva, uključujući Sjedinjene Države", rekao je John Miller, direktor Ureda za nadzor i borbu protiv trgovine ljudima u State Departmentu.
Procjene broja žrtava trgovine ljudima ne uključuju trgovinu unutar granica pojedinih zemalja. Miller je kazao da ako bi se uključila i ta forma da bi onda broj ljudi kojima se trguje godišnje bio daleko iznad jednog milijuna.
Ujedinjeni narodi procjenju kako trgovci ljudima godišnje zarade između 7 i 10 milijardi dolara. Miller je naveo kako se procjenjuje da je trgovina ženama radi prostitucije treći po veličini izvor zarade za organizirani kriminal, nakon trgovine drogom i trgovine oružjem.
Ove godine po prvi put zemlje čije vlade ne čine dovoljno u borbi protiv trgovine ljudima mogle bi se suočiti sa sankcijama Sjedinjenih Država.
Izvješće navodi kako petnaest zemalja ne udovoljava američkim kriterijima za borbu protiv trgovine ljudima: Belize, Bosna i Hercegovina, Burma, Kuba, Dominikanska Republika, Gruzija, Grčka, Haiti, Kazahstan, Liberija, Sjeverna Koreja, Sudan, Surinam, Turska i Uzbekistan.
Ako do 1. listopada ne pokažu da čine napore kako bi pojačale borbu protiv trgovine ljudima Sjedinjene Države bi im mogle ukinuti pomoć koja nije humanitarnog karaktera i koja se ne tiče trgovine, a također i usprotiviti se pomoći međunarodnih financijskih institucija poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.
"Zemlje mogu izbjeći sankcije radeći s nama i poduzimajući hitne akcije kako bi poboljšale svoju politiku i praksu", rekao je Powell.
On je izrazio nadu da će izvješće potaknuti bolju suradnju između vlada pojedinih zemalja u borbi protiv trgovine ljudima.
"Transnacionalni kartakter ovoga zločina znači da zemlje podrijetla, tranzitne zemlje i zemlje destinacije moraju raditi partnerski da spriječe trgovinu, zaštite njezine žrtve i progone one koji se bave trgovinom", kazao je Powell.
Upitan hoće li SAD uvesti sankcije svojim NATO saveznicima Grčkoj i Turskoj, Miller je rekao kako se nada da će one do listopada poboljšati angažman u borbi protiv trgovine ljudima, ali da zapravo ne zna što će se dogoditi.
Na pitanje gdje u američkoj klasifikaciji spadaju same Sjedinjene Države Miller je, napomenuvši kako State Department ne ocjenjuje vlastitu zemlju, rekao kako su Sjedinjene Države u borbi protiv trgovine ljudima "dosta učinile, ali imaju još dosta za poboljšati".
Nešto preko stotinu zemalja obuhvaćenih izvješćem podijeljeno je u tri skupine. U prvoj su one koje u cjelosti poštuju minimalne standarde američkog Zakona o zaštiti žrtava trgovine iz listopada 2000. Drugu, najveću skupinu čine zemlje čije vlade se ne pridržavaju u cjelosti minimalnih standarda ali čine značajne napore kako bi to postigle, a treću skupinu čine zemlje koje ne udovoljavaju minimalnim standardima i čije vlade ne čine napore da bi to postigle.
Minimalni standardi predviđeni američkim Zakonom o zaštiti žrtava trgovine su da vlade zabrane trovinu ljudima i kažnjavaju je oštrim kaznama te da ozbiljnim i ustrajnim mjerama nastoje ukloniti trgovinu.
I BiH se našla u trećoj skupini kao zemlja destinacije i tranzita trgovine ženama i djevojkama radi prostitucije, većinom iz Moldove, Rumunjske i Ukrajine. Izvješće kaže da je vlada BiH poduzela mjere da ukloni strukturalne i zakonodavne slabosti, ali da je korupcija na lokalnoj razini glavni ograničavajući čimbenik ovih inicijativa. Navodi se da su dužnosnici vlasti pomagali, zatvarali oči ili su na drugi način bili sudionici u trgovini na lokalnoj razini.
Podatke za izvješće osigurale su pojedine zemlje, nevladine organizacije i novinari te međunarodne organizacije poput Međunarodne organizacije za migracije i Međunarodne organizacije rada.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati