HRVATSKA, Albanija i Makedonija ne mogu očekivati da će na summitu NATO-a u Istanbulu biti pozvane u NATO niti će summit odrediti datum za novo proširenje NATO-a, rekao je u srijedu dužnosnik State Departmenta Robert Bradtke.

Hrvatska, Albanija i Makedonija očekivale su kako će na summitu NATO-a koji se održava u Istanbulu 28. i 29. lipnja dobiti više od politike "otvorenih vrata" i preciznije određivanje kalendara pristupa u Sjevernoatlantski savez.

Na saslušanju o američkim inicijativama na summitu u Istanbulu u Pododboru za Europu Odbora za međunarodne odnose Zastupničkog doma američkog Kongresa Bradtke je napominjući kako su tri zemlje ostvarile napredak u provedbi Akcijskog plana za članstvo u NATO-u rekao da te zemlje u Istanbulu ne mogu očekivati pozivnice za članstvo niti određivanje datuma za poziv u članstvo.

"U Istanbulu NATO neće izdati nove pozivnice ili odrediti datum za izdavanje pozivnica", rekao je Robert Bradtke, zamjenik pomoćnika za europske poslove američkog državnog tajnika.

On je međutim kazao kako će vrata za članstvo u NATO-u ostati otvorena.

"Savez će priznati postignuća sve tri zemlje, ohrabriti ih u njihovom napornom radu na daljnim reformama i ponoviti našu želju da vidimo da uspiju", rekao je Bradtke.

"Što one mogu očekivati u Istanbulu je pozitivna ocjena napretka u Akcijskom planu za članstvo (MAP), da želimo ohrabriti naporan rad na reformama u sve tri zemlje i želimo ponovno vrlo jasno reći da NATO želi da ove tri zemlje uspiju," rekao je Bradtke za Hinu. "Želimo da postanu članice i saveznici i pomoći im da se to dogodi."

"NATO će uzeti u obzir napredak koji su napravile tri zemlje. Ima još posla koji treba obaviti, i mislimo da je budućnost svijetla", kazao je on.

Zamjenik pomoćnika za europske poslove i NATO američkog ministra obrane Ian Brzezinski je rekao da će čelnici zemalja na summitu NATO-a u Istanbulu ponoviti politiku "otvorenih vrata" NATO-a za buduće proširenje.

"Savez će nastaviti raditi s Albanijom, Hrvatskom i Makedonijom, tri sadašnja sudionika Akcijskog plana za članstvo, kako bi osigurao i ohrabrio nastavak njihovih reformskih napora", rekao je on.

Bradtke je također rekao za Hinu kako ne očekuje da će summit NATO-a u Istanbulu odrediti datum za sljedeći summit Saveza. Summiti NATO-a održavaju se obično u intervalima od dvije do tri godine i Bradtke kaže da će se to vjerojatno dogoditi ponovno, ali da ne očekuje odluku o datumu u Istanbulu.

Za razliku od američke administracije Kongres pokazuje želju da ubrza prijam Hrvatske, Albanije i Makedonije u NATO. Zastupnički dom američkog Kongresa je 30. ožujka usvojio rezoluciju kojom preporučuje da čelnici zemalja NATO-a na summitu u Istanbulu "razmotre proces proširenja, uključujući kandidature Albanije, Hrvatske i Makedonije, na summitu koji bi se održao ne kasnije od 2007".

Rezoluciju je predložio predsjednik Pododbora za Europu Doug Bereuter, koji je i predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a.

Bereuter je u srijedu na saslušanju ponovno pozvao administraciju predsjednika Busha da podrži da se u izjavi summita u Istanbulu kaže da treba održati "sljedeći summit proširenja ne kasnije od 2007. kako bi se razmotrili pozivi kvalificiranim zemljama kandidatima".

Hrvatski premijer Ivo Sanader opetovano je ocjenjivao nedovoljnom politiku "otvorenih vrata" koja je do sada određivala odnose NATO-a i Hrvatske, Albanije i Makedonije. On je za novinsku agenciju France Press u utorak rekao kako Hrvatska želi postati članicom NATO-a "2006. ili najkasnije 2007." te da na summitu u Istanbulu očekuje precizniji kalendar pristupa za tri zemlje.

Na pitanje koliko su ta očekivanja Hrvatske realistična Bradtke je odgovorio kako "misli da to prilično mnogo ovisi o napretku koji Hrvatska napravi" u pitanjima poput reforme obrane, suradnje s Haškim sudom i oko optuženika za ratne zločine. "To su stvari koje su u rukama Hrvatske da se njima bavi i sama Hrvatska će odrediti koliko brzo će ići ovaj proces", rekao je Bradtke dodajući da se svaka zemlja prosuđuje individualno.

Bradtke nije želio govoriti o datumima. "Napori Hrvatske će se pomno pratiti i u Hrvatskoj je moći da učini da se to dogodi brže ili će trebati dulje vrijeme", rekao je Bradtke.

U pisanoj izjavi za saslušanje Bradtke je rekao kako veliko značenje za približavanje zemalja regije NATO-u ima uhićenje i izručenje Haškom sudu optuženika Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Ante Gotovine koji su u bijegu. "Potreban je daljni napredak u slučajevima Mladića, Karadžića i Gotovine prije nego se Bosna i Hercegovina i Srbija i Crna Gora budu mogle priključiti Partnerstvu za mir i prije nego se Hrvatska bude mogla priključiti NATO-u", rekao je Bradtke.

Na pitanje je li to uvjet za američku potporu uključenju Hrvatske u NATO Bradtke je odgovorio za Hinu: "Mjerilo je puna suradnja s Haškim sudom i za Sjedinjene Države uhićenje i izručenje Ante Gotovine je jedno od mjerila pune suradnje".

Bradtke je rekao kako ne treba previše iščitavati iz razlika u stajalištima administracije i onih izraženih u kongresnoj rezoluciji. "Administracija nije zauzela stajalište o datumu 2007. koji je naveo Zastupnički dom u svojoj rezoluciji", rekao je Bradtke, "ali mislim da i u Kongresu i u administraciji postoji snažna, nepodijeljena potpora za proširenje NATO-a".

Na pitanje je li potpisivanje sporazuma o neizručivanju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu (sporazum članak 98) preduvjet za potporu Hrvatskoj za NATO Bradtke je odgovorio niječno. On je rekao da je SAD tražio od svih zemalja u svijetu da potpišu sporazume članak 98 jer želi zaštiti Amerikance od političkih optužnica. "No, budući da postoje saveznici koji nemaju sporazum članak 98 nismo to postavili kao uvjet za članstvo u NATO-u", kazao je on.