Šešelj tvrdi da su njegovi četnici ubili hrvatske policajce u Borovu Selu

ČELNIK srpskih radikala i haški optuženik Vojislav Šešelj u srijedu je, u nastavku svjedočenja na haškom suđenju Slobodanu Miloševiću, rekao da su dobrovoljci njegove stranke 2. svibnja 1991. u Borovu Selu ubili 30 hrvatskih policajaca i plaćenika.

Rekavši da je u travnju 1991. na poziv zapovjednika Teritorijalne obrane Vukašina Šoškočanina u Borovo Selo uputio 16 dobrovoljaca Srpske radikalne stranke, Šešelj je kazao kako je u sukobu 2. svibnja tih "16 dobrovoljaca porazilo hrvatske napadače".

"Na hrvatskoj strani je bilo 30 poginulih, iako su Hrvati priznali 15. Ostali su bili Kurdi kod kojih su nađene stare novčanice iz doba Nezavisne Države Hrvatske i Hitlerove rajhsmarke", kazao je Šešelj u sudnici Haškog suda (ICTY).

Kao svjedok obrane bivšeg jugoslavenskog predsjednika, Šešelj je opširno objašnjavao kako je samo njegova Srpska radikalna stranka (SRS) upućivala dobrovoljce na ratišta u Hrvatskoj i BiH, i to na zahtjev vrha JNA i u sastavu njezinih postrojbi.

Dobrovoljce, kojih je bilo oko 10.000, SRS je okupljao i dovodio u centar JNA Bubanj Potok, gdje su oni postajali pripadnici JNA i raspoređivani su u pojedine jedinice, kazao je.

Naglasio je da su oni imali vojne knjižice JNA, da su primali plaće, invalidnine i pokojnine u skladu s relevantnim zakonima.

"Najviše ih je bilo do 120 u pojedinoj jedinici JNA. U Vukovaru su bili u sastavu Prve gardijske brigade JNA, u zapadnoj Slavoniji u sastavu TO, itd.", objasnio je Šešelj i dodao da se na čelu TO u zapadnoj Slavoniji nalazio aktivni pukovnik JNA Milan Trbojević.

Kazao je i kako su odred TO Leva Supoderica, pod zapovjedništvom Milana Lančužanina Kamenog, "većinom činili dobrovoljci SRS-a".

Lančužaninu i još 16-orici iz odreda trenutačno se sudi u Beogradu zbog ubojstva 264 hrvatska zarobljenika na Ovčari.

Negirao je Miloševićev tadašnji utjecaj na JNA, objasnivši kako je za vojsku bila "nadležna vlada Hrvata Ante Markovića".
Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Miloševićevoj optužnici za Hrvatsku, navodi se da je on preko "srpskog bloka" - četiri člana Predsjedništva SFRJ - ostvarivao de facto utjecaj nad JNA. Šešelja se pak spominje među sudionicima "udruženog zločinačkog pothvata", te se navodi da je "od veljače 1991. novačio ili na drugi način pružao značajnu pomoć srpskim dobrovoljcima, poznatim pod nazivom četnici, Šešeljevci ili Šešeljevi ljudi, koji su počinili zločine iz optužnice".

Svjedočeći o Srpskoj gardi Vuka Draškovića, opisao ju je kao "pljačkašku organizaciju s kriminalnim vodstvom", te podsjetio da je današnji ministar vanjskih poslova SRJ početkom 90-ih "vodio vrlo ratobornu politiku".

"Drašković je tražio teritorijalnu autonomiju Srba u Hrvatskoj, te autonomiju Istre i Dubrovnika i kantonizaciju BiH", svjedočio je.

Šešelj je ustvrdio da "od Miloševića ili pripadnika vlasti nikada nije bilo ratnohuškačkih izjava" već samo od njega i Draškovića.

Za sadašnjeg srbijanskog premijera Vojislava Koštunicu, i bivšeg Zorana Đinđića, rekao je da su bili "jako bliski" s Radovanom Karadžićem, dok je predsjednika Srbije Borisa Tadića amnestirao kao "jednog od feminiziranih tipova koji nisu bili za rat".

Crnogorskog premijera Milu Đukanovića je optužio da je "poslao pun autobus Bošnjaka na likvidaciju Miroslavu Deronjiću u Bratunac".

Na traženje optuženog, Šešelj je tvrdio i kako vlasti Srbije i SRJ 1995. nisu htjele zataškati zločin u Srebrenici već ga dapače "temeljito istražiti" jer je nanio velike štete Srbima.

Kao primjer "istrage" opisao je sudjelovanje paravojne skupine Pauk u strijeljenju zarobljenih Bošnjaka, navodeći da su je činili Srbi, Hrvati, Slovenci i stranci, a vodila francuska tajna služba.

Suci su bezuspješno upozoravali Šešelja da kao svjedok treba "samo odgovarati na pitanja", a Miloševića da je "svjedok koji sam iznosi odgovore obično opasan za onog koji ga je pozvao", što je ostalo bez utjecaja. Šešelj nastavlja svjedočenje u četvrtak.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara