Slovenski znanstvenik upozorava na golemu opasnost od Krškog

Slovenski znanstvenik upozorava na golemu opasnost od Krškog

SLOVENSKI znanstvenik Dušan Plut upozorava na katastrofalne posljedice koje bi prouzročio eventualni "teroristički napad" na Nuklearnu elektranu "Krško" budući da u njezinu polumjeru od 80 kilometara živi dva i pol milijuna ljudi.

U članku "Nuklearna elektrana Krško i zaštita okoliša", koji je objavio posljednji broj časopisa "Hrvatska revija", Matice hrvatske, Dušan Plut, profesor s Odsjeka za geografiju ljubljanskoga Filozofskog fakulteta, smatra kako se "zbog iznimnoga geostrateškoga položaja NE Krško i beskompromisnosti ciljeva svjetskoga terorizma teroristički napad ne može isključiti".

Niski preleti jugoslavenske vojske početkom lipnja 1991. iznad NE "Krško", koji su doveli do njezina privremenog zatvaranja, po ocjeni Pluta, samo potvrđuju mogućnost da bi ta elektrana "mogla postati potencijalnim objektom nuklearnoga terorizma". Pritom navodi da je tadašnje slovensko rukovodstvo iz povjerljivih izvora iz Generalštaba Jugoslavenske armije "primilo obavijest o planiranom zrakoplovno-raketnom napadu na NE Krško".

Kažimir Vrankić, voditelj HEP-ova tima za nuklearku "Krško", s tim u vezi potvrdio je da su MiG-ovi bivše JNA nadlijetali elektranu, ali da su nakon "određenih upozorenja" s tim prestali.

Glede "fizičke zaštite" hrvatsko-slovenske nuklearne elektrane, koja je u pogonu od 1981., ističe se da je zaštita na "najvišem raspoloživom stupnju".

Po njegovim riječima ulažu se znatna sredstva u njezinu zaštitu, a sigurnosne provjere su rigorozne. "Može se slobodno ustvrditi da je fizička zaštita veća nego kod mnogih takvih zapadnih elektrana", izjavio je Vrankić.

Plut u spomenutom članku također tvrdi da je od vanjskih prirodnih događaja za nuklearku najopasniji potres jer lokacija na kojoj se nalazi ubraja se u potresom najugroženija područja u Sloveniji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Područje na kojem je NE Krško ubraja se prema seizmološkoj karti za periodično razdoblje od 500 godina u slovenska područja vrlo visoke opasnosti od potresa", tvrdi Plut, dodajući kako se krško-brezičko područje ubraja u trusna područja 8. stupnja MCS ljestvice.

U priloženoj tablici od 1628. do 1953. na području Krškoga, Brestanice i Brežica bilo je 14 većih potresa - 7., 8. i 9. stupnja MCS ljestvice. Posljednji jači potres u blizini Krškoga bio je 29. siječnja 1917., a jačina potresa procijenjena je na 8. stupanj po MCS.

Po riječima hrvatskog stručnjaka Kažimira Vrankića, prilikom gradnje nuklearke, koja se praktički nalazi u zagrebačkom predgrađu, budući da je udaljena svega oko 40 kilometara zračne linije od Zagreba, uzeti su u obzir svi "pokazatelji o potresima i poplavama za relevantno razdoblje kako bi se postavili kriteriji za gradnju".

"Po kriteriju očekivanih potresa ugrađena je sigurnosna zaštita po standardima koji se primjenjuju u zapadnim nuklearkama PWR tipa", izjavio je Vrankić.

Plut u svojem članku, međutim, upozorava kako je lokacija nuklearne elektrane "Krško" izabrana prije katastrofa na Otoku tri milje i u Černobilju te da se nakon tih nesreća "prihvatljiva udaljenost" od velikih aglomeracija povećala.

Nuklearna elektrana "Krško" trebala bi raditi do 2023. Sve vrste radioaktivnoga otpada odlažu se na području elektrane i po sporazumu dviju država obveze prema otpadu su podijeljene, a ako se ne nađe zajedničko rješenje, svaka strana preuzet će pola otpada.

Niskog i srednjeaktivnog otpada, koji ostaje opasan za okoliš 300 godina, nastane godišnje oko 180 prostornih metara ili u očekivanom radnom vijeku oko 15 tisuća prostornih metara. Osim njega, svake godine nastane 24 tone ili 7 prostornih metara visokoradioaktivnog otpada, koji ostaje opasan nekoliko tisućljeća.

Plut zaključno smatra kako eventualne nesuglasice između Slovenije i Hrvatske nikada ne bi smjele ugroziti zaštitu i siguran rad NE "Krško".

Izvor fotografije: www.hrt.hr

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara