Studija: I jedan dim oštećuje DNK
Tekst se nastavlja ispod oglasa
I KAD povuče samo jedan dim, pušaču se oštećuje DNK, što je prvi korak prema raku i srčanim bolestima, objavili su istraživači.
Jasno da je za bolest potrebno više od jednoga dima, ali skupina znanstvenika sa Sveučilišta u Pittsburghu iznenadila se kad je otkrila koliko malo dima treba za početno oštećenje.
William Sanders i kolege proučavali su utjecaj pravog cigaretnog dima na ljudske fibroblaste, stanice koje se nalaze u vezivnome tkivu što drži na okupu ljudsko tijelo.
Izložili su skupine stanica tekućem dimu cigareta i uočili da se kromosomi koji nose DNK rastavljaju s oba kraja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Obostrani lomovi smatraju se najmutagenijim tipom oštećenja DNK jer se izlomljeni krajevi mogu spajati s drugim kromosomima u stanici", kaže se u Sandersovu priopćenju.
To se događa već s malom količinom dima, dodaje Sanders.
Pušenje cigareta poznato je kao uzročnik raka pluća, a povezuje se i s rakom bubrega, grla i jednjaka, te s bolestima srca.
"Nažalost, nema toga znanstvenog dokaza protiv pušenja koje bi ikoga natjeralo da prestane ili da uopće ne počne pušiti. Zato bi dugoročni cilj trebalo biti stvaranje cigareta koje nekako sprečavaju ono što smo vidjeli da se stanicama događa u laboratorijskim uvjetima", zaključio je znanstvenik.
Jasno da je za bolest potrebno više od jednoga dima, ali skupina znanstvenika sa Sveučilišta u Pittsburghu iznenadila se kad je otkrila koliko malo dima treba za početno oštećenje.
William Sanders i kolege proučavali su utjecaj pravog cigaretnog dima na ljudske fibroblaste, stanice koje se nalaze u vezivnome tkivu što drži na okupu ljudsko tijelo.
Izložili su skupine stanica tekućem dimu cigareta i uočili da se kromosomi koji nose DNK rastavljaju s oba kraja.
To se događa već s malom količinom dima, dodaje Sanders.
Pušenje cigareta poznato je kao uzročnik raka pluća, a povezuje se i s rakom bubrega, grla i jednjaka, te s bolestima srca.
"Nažalost, nema toga znanstvenog dokaza protiv pušenja koje bi ikoga natjeralo da prestane ili da uopće ne počne pušiti. Zato bi dugoročni cilj trebalo biti stvaranje cigareta koje nekako sprečavaju ono što smo vidjeli da se stanicama događa u laboratorijskim uvjetima", zaključio je znanstvenik.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati