Studija: Područje oko stanice povezano s nastankom tumora
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NAJNOVIJA studija znanstvenika sa Sveučilišta u Washingtonu pokazuje da područje oko stanica može utjecati na to hoće li se one pretvoriti u rak.
Na to su ukazivala i prijašnja istraživanja, no znanstvenici kažu da nova studija stručnjaka s Medicinskog fakulteta sveučilišta Washington nedvojbeno dokazuje tu teoriju.
Neurolog David H. Gutmann i njegovi suradnici usredotočili su se na posebnu vrstu tumora koja napada optički živac djece, koji povezuje oči s mozgom.
"Po tradicionalnom shvaćanju, stanica se, uz određene genetske promjene, može pretvoriti u rak, a područje oko nje u tome nema nikakvu ulogu", rekao je Gutmann.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
No, naša studija otkriva posve drukčiji proces tvorbe tumora na mozgu, dodao je.
Znanstvenici su prvi pokus izveli na genetski modificiranim miševima kojima je nedostajao gen nf1, čiji su proteini ključni u suzbijanju tumora. Mišje živčane stanice nisu postale tumori.
No, u drugom pokusu manipulirali su mozgom miševa tako da je počeo proizvoditi male količine nf1 u dijelu mozga oko optičkog živca. Tek tada su se na živcu stvorili tumori.
Manje od 100.000 Amerikanaca ima mutirani gen nf1 ili neurofibromatozu, a djeca ga češće nasljeđuju od roditelja, nego što mutira spontano.
Nositelji gena obično zbog toga ne umiru, a mnogi od njih nisu ni svjesni da ga nose. Samo sedam posto djece s mutiranim genom oboli od tumora optičkog živca, a ako se on razvije, može uzrokovati sljepoću. Ta vrsta tumora nikad se ne širi ostalim dijelovima tijela.
(Hina) bcav dgk
Na to su ukazivala i prijašnja istraživanja, no znanstvenici kažu da nova studija stručnjaka s Medicinskog fakulteta sveučilišta Washington nedvojbeno dokazuje tu teoriju.
Neurolog David H. Gutmann i njegovi suradnici usredotočili su se na posebnu vrstu tumora koja napada optički živac djece, koji povezuje oči s mozgom.
"Po tradicionalnom shvaćanju, stanica se, uz određene genetske promjene, može pretvoriti u rak, a područje oko nje u tome nema nikakvu ulogu", rekao je Gutmann.
Znanstvenici su prvi pokus izveli na genetski modificiranim miševima kojima je nedostajao gen nf1, čiji su proteini ključni u suzbijanju tumora. Mišje živčane stanice nisu postale tumori.
No, u drugom pokusu manipulirali su mozgom miševa tako da je počeo proizvoditi male količine nf1 u dijelu mozga oko optičkog živca. Tek tada su se na živcu stvorili tumori.
Manje od 100.000 Amerikanaca ima mutirani gen nf1 ili neurofibromatozu, a djeca ga češće nasljeđuju od roditelja, nego što mutira spontano.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Nositelji gena obično zbog toga ne umiru, a mnogi od njih nisu ni svjesni da ga nose. Samo sedam posto djece s mutiranim genom oboli od tumora optičkog živca, a ako se on razvije, može uzrokovati sljepoću. Ta vrsta tumora nikad se ne širi ostalim dijelovima tijela.
(Hina) bcav dgk
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati