Sud ne zna za Mikelićev zahtjev za obnovom postupka

ŽUPANIJSKI sud u Sisku nije upoznat s navodnim zahtjevom bivšeg premijera tzv. republike srpske krajine Borislava Mikelića za obnovom sudskog postupka u kojem je 1993. na tom sudu u odsutnosti osuđen na 20 godina zatvora.

"Nikakav zahtjev za obnovom postupka nismo zaprimili", kazao je Hini predsjednik sisačkog Županijskog suda Danko Kovač, istaknuvši kako je taj sud "jedino mjesto na kojem Mikelić može tražiti ponovno suđenje".

"Zahtjev za obnovom postupka kao izvanredni pravni lijek podnosi se isključivo sudu na kojem je optuženik osuđen", objasnio je Kovač, dodavši kako ne može komentirati mogućnost ponovnog suđenja dok ne vidi na čemu Mikelić temelji svoj zahtjev.

U Ministarstvu pravosuđa danas se nije moglo saznati je li Mikelić formalno zatražio obnovu postupka, kao što je danas objavljeno u jednim dnevnim novinama, ili je, kako piše u drugim, ministrici pravosuđa uputio opširnu predstavku u kojoj objašnjava događaje vezane uz suđenje iz 1993. i od nje traži da prouči njegov predmet. Ministrica Vesna Škare Ožbolt, naime, nije bila dostupna za izjavu, a glasnogovornica Ministarstva Vesna Dovranić kazala je da nije upoznata s tim slučajem te da će sutra moći nešto više reći.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Predsjednik sisačkog suda kakao je kako Zakon o kaznenom postupku precizno određuje kada je moguća obnova pravomoćno završenog postupka. Osobi osuđenoj u odsutnosti suđenje se može obnoviti ako je zahtjev podnijela u roku od jedne godine od dana kad je saznala za presudu. Nakon tog roka obnova je moguća samo ako se dokaže da je presuda utemeljena na lažnim dokazima i svjedočenjima, ako postoje novi oslobađajući dokazi ili ako je tijekom postupka prekršen zakon.

O zahtjevu za obnovu postupka odlučuje vijeće suda koje je u prijašnjem postupku sudilo u prvom stupnju, a u slučaju pozitivnog rješenja obustavlja se izvršenje kazne, a sud, ako to predloži državni odvjetnik, ponovno odlučuje o pritvoru. U novom postupku sud nije vezan za rješenja donesena u prijašnjem postupku.

Mikelić, bivši direktor petrinjskog Gavrilovića, je na sisačkom sud 1993. osuđen zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i organiziranja pobune. Suđeno mu je u odsutnosti, a za njim je bila i raspisana tjeralica.

U travnju 1994. postao je premijer samoproglašene republike srpske krajine te je, iako pravomoćno osuđen, od 1994. sudjelovao u pregovorima pobunjenih Srba s hrvatskim dužnosnicima, među ostalim i u Zagrebu.

Nakon ubojstva srbijanskog premijera Zorana Đinđića uhićen je zbog sumnje da je sudjelovao u pripremi atentata, a srbijanski ministar pravosuđa Vladan Batić tada je izjavio da Mikelić neće biti izručen Hrvatskoj. Tri mjeseca kasnije odlukom Vrhovnog suda Srbije pušten je na slobodu, a u izdvojenom postupku koji se vodi zbog ubojstva Đinđića, optužen je za kazneno djelo udruživanja radi neprijateljske djelatnosti.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara