Sutra proslava Dana državnosti

HRVATSKA će sutra, 25. lipnja, treći put proslaviti Dan državnosti na taj dan, prisjećajući se 25. lipnja 1991., kada je Hrvatski sabor donio Deklaraciju o proglašenju suverenosti i samostalnosti Hrvatske te Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti.

Do 2002., odnosno 11 godina, Hrvatska je Dan državnosti slavila 30. svibnja, u spomen na utemeljenje prvoga slobodno izabrana višestranačkog parlamenta (30. svibnja 1990.) Bio je to prvi saborski saziv, izabran na višestranačkim demokratskim izborima. Potkraj te godine Sabor donosi novi Ustav, u javnosti nazvan "Božićnim Ustavom", u koje je jasno naznačena volja hrvatskog naroda za proglašenjem samostalne države, potvrđene na referendumu u svibnju 1991.

Saborska većina odlučila je 2001. da je 25. lipnja pravi nadnevak za Dan državnosti jer se tada donesenim odlukama o samostalnosti i suverenosti potaknuo postupak razdruživanja od tadašnje SFRJ te postupak za međunarodno priznanje Republike Hrvatske.

Lipanjsku Deklaraciju o suverenosti i samostalnosti 1991. Sabor je donio na temelju svibanjskog referenduma na kojemu se velika većina hrvatskih građana očitovala za državnu neovisnost. Nakon izglasavanja odluke, tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan rekao je: "Rođena je država Hrvatska, neka joj je dug i sretan put!"

Tada je samostalnost proglasila i Slovenija, a pod pritiskom međunarodne zajednice i općeg stanja u tadašnjoj SFRJ u kojoj se Srbija uz pomoć JNA pripremala za rat kojim bi spriječila neovisnost Hrvatske, Deklaracija i Odluka o samostalnosti tri su mjeseca stavljene u mirovanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Formalno je to provedeno tzv. Brijunskom deklaracijom (7. srpnja 1991.) u kojoj je zatraženo da se sve dublja jugoslavenska kriza prevlada mirnim putem, a da Hrvatska i Slovenija tomu pridonesu odgodom odluka o samostalnosti i suverenosti.

Za ta tri mjeseca, do 7. listopada 1991., srpska se agresija proširila na cijelu Hrvatsku, od Vukovara i Osijeka do Dubrovnika i Gospića, a zrakoplovi JNA raketirali su i Banske dvore u kojima je tada bilo sjedište predsjednika države.

Dan nakon isteka tromjesečna roka, utvrđena Brijunskom deklaracijom, 8. listopada iste godine Sabor je donio Odluku o raskidu svih državno-pravnih sveza Hrvatske sa SFRJ te Zaključak o agresiji na Hrvatsku.

Nakon toga Hrvatska vodi bitku za međunarodno priznanje i mukotrpno se brani i oslobađa od srpske agresije.

Međunarodno priznanje hrvatske neovisnosti stiglo je 15. siječnja 1992., a cijeli je postupak završio primanjem Hrvatske u Ujedinjene narode 22. svibnja iste godine. Odmah nakon osamostaljenja, Hrvatska je primljena u pridruženo članstvo Vijeća Europe, a kada je ispunila uvjete, postala je njegovom stalnom članicom u studenome 1996.

Status službenog kandidata za punopravno članstvo u Europskoj uniji dobila je 18. lipnja 2004.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara