Više od 170 zemalja složilo složilo se u petak s ambicioznim planom da se internet i prednosti informacijske tehnologije prošire i na najsiromašnije dijelove svijeta, ali u tom su naumu izbjegle ono što im ne odgovara.

Odgodile su donošenje odluke o stvaranju specijalnoga fonda za financiranje potrebne infrastrukture, za što su lobirale afričke države.

Prvi Svjetski summit o informacijskom društvu u Ženevi završio je treći dan neodređenih govora prihvaćanjem deklaracije o načelima i akcijskoga plana od 29 točaka, završenim nakon napornoga pogađanja samo koji sat prije završetka skupa.

Deklaracija poziva na upotebu telekomunikacijskih tehnologija, poput World Wide Weba i mobilnih telefona, za jačanje gospodarskoga rasta i ostvarivanje cilja Ujedinjenih naroda da se do 2015 iskorijene krajnja glad i siromaštvo.

"Deklaracija je neka vrst ustava Informacijskoga društva koji mora sadržavati i socijalnu dimenziju i poticati razvoj", rekao je švicarski presdjednik Pascal Couchepin.

Oko 90 posto svjetskoga stanovništva nije spojeno na internet, što znači da je tom dijelu populacije uskraćen važan resurs 21. stoljeća te da se između bogatih i siromašnih stvara "digitalni jaz".

No bogatije zemlje, Japan i Europska unija, uglavnom nisu u Ženevu poslale visoke vladine dužnosnike, a oduprle su se i pozivu na stvaranje "Fonda solidarnosti" kojim bi se taj jaz premostio.

Kao kompromis, zemlje su se dogovorile da će detaljno ispitati taj problem i podnijeti izvještaj prije idućega summita u Tunisu 2005.