Tadić: Černobil je bio osiguran kao prosječna zagrebačka garaža, a Japanci imaju bunkere

Foto:AFP

"GOTOVO je pa nemoguće da se u Japanu dogodi i približan scenarij koji se dogodio u Černobilu. To je naprosto nemoguće", rekao je za Index Tonći Tadić, atomski fizičar iz Instituta "Ruđer Bošković" inače veliki ljubitelj japanske kulture koji se u posljednje vrijeme i "ispraksirao" kao čovjek koji priprema hrvatske političare i poduzetnika za putovanja i poslove u toj dalekoj zemlji.

Razgovarajući s Tadićem posebno nas je zanimao komentar posljednjih događanja u japanskoj nuklearnoj elektrani.

Betonski bunker spriječava najgori scenarij

Naime, Tadić kaže da je naprosto uvjeren kako će Japanci vrlo brzo i efikasno rješiti problem s nuklerkom te da ne neće dogoditi katastrofa. Hrvatski fizičar stiče dvije osnovne razlike između katastrofe u Černobilu i trenutne situacije u Japanu. Prva razlika je činjenica, kaže Tadić, da su Japanci bili izuzetno pripremljeni za ovakve situacije kao što je ova danas koja se događa s nuklearnom elektranom Fukushima Daiichi.

Između ostalog, kaže Tadić, u Japanu postoje čak dva instituta za nuklearnu fiziku te imaju ljude koji su pripremani za ove krizne situacije. Druga osnovna razlika je sigurnosni sustav, odnosno sigurnost samog postrojenja.



"Japanske elektrane imaju betonske bunkere koje sprečavaju da se dogodi ono najgore. Černobil nije imao ništa slično. Ako usporedimo Černobil i Japan onda možemo reći da je Černobil bio osiguran kao prosječna zagrebačka garaža", naglasio je Tadić za Index dodajući kako je vrlo moguće da su se Japanci ipak susreli s težim problemima oko hlađenja reaktora.

Problemi sa strujom

Hrvatski fizičar kaže kako se takvi sustavi trebaju struju kako bi se reaktori ugasili.

"Obično je riječ o dva neovisna izvora struje, a riječ je o dva dalekovoda kao i posebnom agregatu unutar postrojenja. Pretpostavljam da je moguće da je prekinut dovod struje dalekovodima kao posljedica razornog potresa kao i da je zbog istog bilo problema s tim posebnim agregatom. No očigledno su i za taj problem našli rješenje", rekao je Tadić koji je inače poznat kao veliki ljubitelj japanske kulture.

Naime, Tadić je više puta posjetio Japan, a posljednji put bio je u studenom prošle godine. Kaže da se više puta čuo s prijateljima iz te zemlje dodajući kako se velika većina njih nalazi izvan područja koje je pogođeno razornim potresom.  No, pogođene su njihove obitelji, kaže Tadić, koji je u neprastanom kontaktu s japanskim prijateljima.

Sjeverni dio manje naseljen

"Najveća katastrofa dogodila se u sjevernom dijelu koji je zapravo slabo naseljen. Da se ovako nešto dogodilo samo 400 kilometara dalje srazmjeri katastrofe bili bi puno veći, a bio bi i veći broj ljudskih žrtava. Ovo je strašna katastrofa i velika tragedija te se duboko suosjećam s tamošnjim ljudima", rekao je Tadić na kraju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Grgić: Najbitnije je ohladiti reaktor

Profesor Davor Grgić sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva rekao je za Index kako nema šanse da se Japanu dogodi Černobil prema onome što je vidio i čuo o događajima oko japanske nuklearke.

"Znam da su elektrane normalno zaustavljene, reaktor inicijalno nije bio oštećen, i on mora biti stalno hlađen, i tu je zapravo došlo do problema jer je tsunami poplavio dizel generator i nisu imali čime hladiti reaktor. No, prema onome što sam pročitao i vojska im pomaže pa bi uskoro sve trebalo biti pod kontrolom. Najbitnije je hladiti reaktor koji reagira kao express lonac. Kad se pregrije može ispuštati velike količine pare ali ne može doći do nuklearne eksplozije.", objasnio je profesor Grgić.

Krško bi izdržalo

Prema fotografijama koje je vidio i informacijama od stranih agencija, Grgić kaže kako mu se čini da reaktor nije oštećen i on nije izvor zračenja. "Nema šanse da se dogodi Černobil jer japanska elektrana ima puno manji potencijal, a do radijacije je došlo najvjerojatnije jer je para pod velikim tlakom ispuštena. I ne bi trebalo niti za okoliš biti velikih problema.", kaže Grgić no dodaje da se ne može točno reći što će biti jer niti sami Japanci ne daju točne informacije o oštećenju.

Na pitanje može li se usporediti Krško i japanska nuklearka, što bi se dogodilo u slučaju potresa s nuklearkom koja se nalazi tek 50-ak kilometara od Zagreba, Grgić kaže kako Krško može izdržati jačinu potresa za koji se predviđa da bi jednom mogao pogoditi naše područje, te da se nešto i dogodi s nuklearkom Krškom da bi to bilo lokalizirano na nekih desetak kilometara okolo nuklearke i ne bi trebalo biti velikih posljedica za Zagreb.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara