Trebamo li se bojati: Dolazi li novo doba potresa?

Trebamo li se bojati: Dolazi li novo doba potresa?

Tekst: J.D.
Foto: AFP


TRI iznimno snažna potresa u zadnja dva mjeseca te čak sedam snažnih potresa sveukupno naveli su mnoge da se zapitaju radi li se o novom trendu u kojemu ćemo viđati sve više razornih katastrofa.

U prva dva mjeseca ove godine zabilježen je potres magnitude 7,0 stupnjeva po Richterovoj ljestvici u Haitiju, a u jednom danu Čile je pogodio stravično razoran potres od 8,8 stupnjeva po Richteru. Samo nekoliko sati ranije jedva je primijećen prošao potres od 7,0 stupnjeva po Richteru na japanskim otocima Ryukyu. Osim ovih potresa, zabilježeni su snažni potresi u Argentini, Venezueli te dva u SAD-u.

Zašto neki potresi veće magnitude imaju slabije posljedice

Prvo pitanje koje je mnogima na pameti vezano je uz posljedice i snagu potresa. Potres u Čileu bio je 500 puta jači od onog u Haitiju, a ubio je daleko manje ljudi. Prva stvar koja svima pada na pamet je gradnja. To je posebno točno kad se usporede siromašne zemlje kao Haiti, u kojima je većina zgrada izgrađena loše i od jeftinih materijala, sa Čileom, koji provodi vrlo stroge građevinske standarde. To i nije čudno, jer je ta zemlja bila poprište nekoliko iznimno jakih potresa, uključujući i najjači ikad zabilježen, magnitude 9,5 stupnjeva.

No, gradnja nije jedini faktor, upozorava mr. sc. Ivo Allegretti iz Seizmološke službe Republike Hrvatske. "Puno faktora igra ulogu. Jedno je dubina potresa. Nije svejedno je li potres na dva ili 52 kilometra dubine. Drugi bitan faktor je središte potresa i udaljenost od naseljenih mjesta. Da je potres udario usred oceana, nitko ne bi poginuo od samog potresa, možda eventualno od tsunamija", rekao je mr. Allegretti za Index.


Tekst se nastavlja ispod oglasa

Učestalost potresa

Činjenice govore same za sebe. Veliki čileanski gradovi bili su puno udaljeniji od središta potresa nego haićanski. Istodobno, potres u Haitiju bio je na oko 13, a potres u Čileu na oko 35 kilometara dubine.

Druga tema koja se počela povlačiti po internetu je učestalost potresa. Budući da je u samo dva mjeseca zabilježen velik broj jakih potresa, neki se pitaju gledamo li rađanje novog, zabrinjavajućeg trenda. Da je zabrinutost velika, pokazuje i posebno priopćenje Američke geološke službe, koja je osjetila potrebu reagirati na velik broj upita.

Dolazi li "novo doba"?

"Iako se možda čini da imamo više potresa, potresi magnitude 7,0 ili veći kroz povijest su relativno konstantni", navodi služba na stranici. Kao objašnjenje sve većeg broja zabilježenih potresa navodi činjenicu da ima sve veći broj seizmografa, koji znanstvenicima omogućavaju sve bržu i kvalitetniju obradu podataka. Primjera radi, 1931. godine na cijelom je svijetu bilo oko 350 seizmografskih stanica. Danas ih ima preko 8.000. Godišnje se na globalnoj razini zabilježi oko 20.000 potresa, ili oko 50 dnevno, a za svaku se godinu očekuje oko 17 jakih potresa i jedan iznimno jak (jači od 8,0 stupnjeva).

Mr. Allegretti također je odbacio spekulacije o dolasku "novog doba". "Lako je reći da nije zabilježeno, ali takve stvari treba provjeriti. Ljudi oduvijek pokušavaju razriješiti problem učestalosti potresa, ili ga definirati kako bi potrese mogli prognozirati. No, povijest je pokazala da to i nije jednostavno. Na neki način unutrašnjost Zemlje vodi svoju igru, ona ima neke unutarnje učinke koji su primarni, a svi utjecaji koje mi s time pokušavamo korelirati su sekundarni. Radi se o kompleksnoj znanosti u koju je teško ući ovako sa strane i to je vjerojatno razlog mnogih neutemeljenih briga", zaključio je.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara