TROŠKOVI rata u Iraku su danas najmanje deset puta veći nego što je to američka administracija procijenila prije njegovog početka.

International Herald Tribune na petu obljetnicu početka američke invazije Iraka piše kako je Bushova administracija prije samog početka operacije procijenila da će troškovi invazije, okupacije i stvaranje nove prozapadne vlade iznositi između 50 i 60 milijardi dolara.

Pentagon danas, pak, procjenjuje da su dosadašnji troškovi američkih vojnih operacija u Mezopotamiji dosegli svotu od 600 milijardi dolara.

Kongresni ured za proračun (CBO), pak, procjenjuje da bi najrealnija svota bila između bilijun i dva bilijuna dolara, ovisno o tome koliko će okupacija trajati.

Ugledni ekonomist i nobelovac Joseph Stiglitz u knjizi "Four Trillion War" koju je napisao zajedno s Lindom Bilmes tvrdi da je prava cijena rata oko 4 bilijuna dolara.

Različite procjene su najčešće posljedica različitih kriterija za određivanje što predstavlja troškove rata. Najniže procjene uključuju samo neposredne troškove ratnih operacija, prehrane i skrbi o vojnicima, zamjene uništene opreme, plaće za rezerviste, specijalne dodatke za borbena djelovanja te skrb o ranjenim veteranima odnosno obiteljima poginulih vojnika.

Najviše procjene, pak, u obzir uzimaju troškove budućih operacija, dugoročne troškove za skrb o veteranima kao i troškove izazvane visokom cijenom nafte, odnosno političkom nestabilnošću koju je rat izazvao.

Američki demokrati tijekom izborne kampanje visoke troškove rata navode kao jedan od glavnih uzroka recesije u kojoj se našla američka ekonomija, odnosno sve većih financijskih i drugih problema u kojima se nalaze prosječni Amerikanci. Irak se opisuje kao financijska rupa bez dna koja guta milijarde dolara, a koje bi demokrati potrošili na zdravstvenu i socijalnu skrb, odnosno pomoć posrnuloj ekonomiji.

Međutim, ni sami demokrati se nisu baš previše proslavili kada su se 2002. godine procjenjivali troškove predstojećeg rata. Njihove službene procjene su se kretale oko brojke od 93 milijarde dolara. Time mnogi objašnjavaju danas za tu stranku ne baš najugodniju činjenicu da su njeni senatori na čelu s Hillary Clinton zdušno podržavali rat.

Iako su demokrati pretprošle godine preuzeli Kongres na paroli okončanja rata, te iako su prijetili da će zatvoriti financijsku "pipu" za vođenje ratnih operacija, ipak su samo za sljedeću godinu američkoj vojsci odobrili 600 milijardi dolara. Većina promatrača vjeruje to nije kraj te da će rat nastaviti čak i kada u Bijelu kuću dođu Clinton ili Barack Obama.

Od početnih procjena jedna od ispranijih je bila ona Lawrencea Lindsaya, koji je izgubio mjesto Bushovog ekonomskog savjetnika zbog tvrdnji da će rat koštati između 100 i 200 milijardi dolara. Lindsay danas u časopisu Fortune tvrdi da je bio u pravu što se tiče godišnjih troškova okupacije, ali ne i dužine samog rata, koji se pokazao daleko težim nego što je to itko mogao pretpostaviti.

Najpreciznija procjena rata je bila ona Williama Nordhausa sa Sveučilišta Yale, koji je u prosincu 2002. godine za "najgori mogući scenarij" budućeg rata predvidio troškove od 1,9 bilijun dolara.

D.A.

Foto: AFP