Tužiteljstvo osporava da ICTY nije nadležan za novinare

Tužiteljstvo Haškog suda (ICTY) traži od sudskog vijeća da ne prihvati zahtjev za odbacivanje optužnica protiv hrvatskih novinara optuženih za nepoštivanje suda, uz obrazloženje da je "sud nadležan nad svakim tko svjesno ometa vršenje pravde".

"Sud ima osobnu i subjektivnu matrijalnu jurisdikciju nad svakim tko svjesno i hotimice ometa provođenje pravde", navodi se u podnesku Tužiteljstva, koje je Hina pribavila u petak.

Ivica Marijačić, glavni urednik tjednika "Hrvatski list" i Markica Rebić, suradnik lista i bivši obavještajac, te Stjepan Šešelj i Domagoj Margetić - izdavač i bivši glavni urednik tjednika "Hrvatsko slovo", optuženi su 26. travnja za nepoštivanje Haškog suda, zbog objavljivanja identiteta i iskaza dvojice zaštićenih svjedoka sa suđenja Tihomiru Blaškiću 1997/98.

Na prvom pojavljivanju pred sudom 14. lipnja izjasnili su se da nisu krivi, a njihovi su branitelji tada podnijeli zahtjeve u kojima su zatražili da se sud proglasi nenadležnim i odbaci optužnice.

Haški sud "nema jurisdikciju nad optuženima niti nad njihovim djelovanjem" i nije jasno za kršenje kojeg sudskog naloga se optužene tereti, istaknuli su, među ostalim, branitelji.

U odgovoru Tužiteljstva na zahtjev za odbacivanja optužnica, ističe se kako je obrana podnijela zahtjev prije primanja popratnog materijala uz optužnice u kojem je "ukupno osam dokumenata, od čega su tri relevantni nalozi".

"Činjenični spor oko toga je li dokazano postojanje naloga i njegova primjena na određenog optuženog, nije pitanje jurisdikcije već stvar koju treba utvrditi na suđenju", ističe se u odgovoru koji je potpisao tužitelj David Akerson.

Osporavajući stav obrane da ICTY ne može zabraniti novinama uplitanje u njegovo vršenje pravde bez izravnog naloga konkretnom listu ili njegovu novinaru, Akerson ističe pravilo po kojem sudovi imaju pravo kazniti i spriječiti takvu vrst uplitanja medija.

"Obzirom na gotovo nepodijeljena mišljenja stručnjaka i jednodušni konsenzus u sudskim tumačenjima, može se reći kako je čvrsto uspostavljeno pravilo da sudovi imaju pravo kazniti i spriječiti uplitanje u propisano vršenje pravde u vidu publikacija", navodi se u podnesku.

Tužitelj se osvrće i na argumente da optuživanjem novinara ICTY krši medijske slobode.

"Sloboda medija ne pobija pravo suda da štiti integritet svojih postupaka. Europski sud za ljudska prava potvrdio je pravo suda da kazni novinara zbog objavljivanja kojim se ometa propisano vršenje pravde", navodi Akerson pozivajući se na slučaj "Worm protiv Austrije" iz 1997.

Radilo se o novinaru koji je objavio mišljenje o krivnji bivšeg ministra financija optuženog za neplaćenje poreza, prekršivši austrijski Zakon o medijima, koji brani objavu materijala od utjecaja na ishod kaznenog postupka.

Novinar Worm pozivao se na pravo na slobodu govora iz Europske konvencije o ljudskim pravima, no sud je odbacio njegovu obranu.

"Kada komentira kaznene postupke koji su u tijeku, novinar mora znati da granice dopustivog komentara ne treba širiti na izjave za koje je vjerojatno da će prejudicirati, namjerno ili ne, izglede osobe da ima pošteno suđenje ili koje će potkopati povjerenje javnosti u ulogu sudova u vršenju pravde", navodi se u presudi.

Pozivajući se na pravnu literaturu o "nepoštivanju suda", Akerson navodi dvije kategorije ograničenje kada je u pitanju objava materijala: ograničenja za izvještavanje o aktivnim predmetima i ograničenja o onomu što se može objaviti obzirom na vjerojatne učinke objavljenog na propisano vršenje pravde.

U prvoj kategoriji sudovi djeluju na reguliranju medija kao bi osigurali poštena suđenja, a u drugoj da zaštite propisano vršenje pravde kao kontinuiranog procesa, navodi tužitelj.

Kod kontinuiranog procesa on nalazi dva tipa nepoštivanja, prvi kada mediji sablažnjuju sud i drugi kada otkrivaju povjerljive aspekte postupaka kao što je vijećanje porote.

Drugi tip primjenjiv je u slučaju hrvatskih novinara, navodi tužitelj, precizirajući da se radi o "otkrivanju zaštićenih ili povjerljivih aspekata suđenja koje ometa propisano vršenje pravde kao kontinuiranog procesa".

Zbog navedenih razloga tužitelj je zatražio da vijeće odbaci zahtjev obrane. O zahtjevima obrane i optužbe suci će odlučiti naknadno.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara