U govoru o stanju nacije Bush zatražio potporu Kongresa za strategiju za Irak

AMERIČKI predsjednik George W. Bush je, u skladu s ustavnim odredbama, noćas u svom govoru pred oba doma Kongresa podnio redovno izviješće o stanju nacije, koji mnogi promatrači drže jednim od najznačajnijih u proteklih šest godina njegove administracije.

Razlog za to jest činjenica da je Bush po prvi put prisiljen obraćati se zakonodavnom tijelu u kojem većinu drži oporbena Demokratska stranka, čiji su mnogi zastupnici i senatori izabrani isključivo zahvaljujući svenarodnom nezadovoljstvu njegovom politikom.

Bush, čija se podrška anketama kreće u razinama koje je "uživao" predsjednik Nixon u doba afere "Watergate", je u svom govoru dao naznake da je svjestan nove političke realnosti, odnosno goleme nepopularnosti rata u Iraku i želje sve većeg broja Amerikanaca da se on što prije prekine.

Stoga je rat u Iraku spominjan tek pri kraju govora. Na početku je umjesto toga naglasak stavljen na unutarnjopolitička pitanja, a prije svega na više nego dobro stanje američke ekonomije koju karakteriziraju nizak stupanj nezaposlenih, niska inflacija i rast prosječnih plaća.

Bush se također hvalio i "kresanjem" proračunskog deficita, koji je smanjen na polovicu, i to tri godine prije predviđanja.

S druge strane je ukazao na problem koji bi mogao snaći buduće generacije Amerikanaca ukoliko se ne provede sveobuhvatna reforma mirovinskog i zdravstvenog sustava, te je svrhu ponudio suradnju demokratskom Kongresu u svrhu rješavanja tog problema. Bush je također ponudio porezne olakšice za siromašne Amerikance kako bi im pomogao da si priušte kvalitetno zdravstveno osiguranje.

Američki se predsjednik u govoru osvrnuo i na problem ilegalne imigracije, ponovivši svoj dobro poznati stav o nužnosti uvođenja "gastarbajterskih" programa - stav koji je podijelio njegovu vlastitu Republikansku stranku.

Najvažniji dio govora se ticao Bushovog nastojanja da se SAD riješi "energetske ovisnosti o nafti". Američki predsjednik je postavio ambiciozne planove da se u tu svrhu razviju alternativni izvori goriva i pogonska sredstva, odnosno da se potrošnja benzina u SAD do 2017. godine smanji za 20 %.

U tom dijelu govora je Bush spomenuo nužnost da se američka vlada suoči s "izazovom klimatskih promjena", što su mnogi protumačili kao odustajanje od dosadašnjeg skeptičnog stava prema globalnom zatopljenju.

Rat u Iraku - koji je njegov najveći problem - je spomenut tek pri kraju. Bush je ponovio svoje dobro poznate stavove o nužnosti da američke vojne snage ostanu u Mezopotamiji, kao i da bi njihovo povlačenje imalo nesagledive katastrofalne posljedice. Mnogi su to protumačili kao pokušaj da vlastitu, sve kolebljiviju stranku, uvjeri da privremeno povećanje broja trupa u Iraku nema alternative.

Na predsjednikov govor je, u skladu s običajima, u ime oporbe odgovorio Jim Webb, demokratski senator čiji sin služi u Iraku. Prema njegovim riječima "SAD su postale taoc nereda u Iraku", a predsjednik Bush je naciju "lakomisleno uvukao u rat".

Barack Obama, karizmatski demokratski senator liberalnih stavova, kojeg sve više Amerikanaca želi vidjeti kao Bushovog nasljednika, je, pak, izjavio da njegova stranka treba "ozbiljno razmotriti" neke od Bushovih prijedloga u govoru.

D.A.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara