U nedostatku znanja pomaže praksa

U OBAVLJANJU poznatih zadataka, stečeno znanje i praksa mogu nadoknaditi razlike u inteligenciji.

Profesor Aljoscha Neubauer sa Sveučilišta u Grazu i njegovi kolege iz Instituta Max Planck u Berlinu ispitali su utjecaj inteligencije i prakse u dvije različite zadaće: jedne vezane uz stečeno znanje i druge vezane uz nepoznato.

Oni su promatrali aktivnost mozga 31 vozača taksija kojima je pokazana poznata cesta na karti Graza a oni su, kad je uklonjena s ekrana, morali reći je li na cesti bilo posebnih oznaka.

Poslije im je pokazana cesta na karti nepostojećega grada, a taksisti su se opet morali sjetiti je li određeno mjesto, prikazano kao crvena točka na ekranu, bilo na cesti.

Kad su taksisti suočeni s poznatim, nije bilo velikih razlika u rezultatima i u aktivnosti mozga, ali su se pri suočavanju s nepoznatim pokazale velike razlike u rezultatima. Osim toga, uočena je manja aktivnost mozga kod onih taksista koji su točno odgovorili na pitanje, nego kod onih koji su dali netočan odgovor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Istraživanjem se nastojala pokazati uloga inteligencije nasuprot iskustvu. U posve različitim aktivnostima poput igranja nogometa i igranja šaha iskustvo, pretpostavlja se, može nadoknaditi inteligenciju, ali samo do određene mjere.

Profesorice Elsbeth Stern iz Instituta Max Planck misli da novi rezultati potvrđuju rezultate psiholoških pokusa obavljenih na djeci.

"Napredak u učenju ne ovisi samo o inteligenciji, jer prethodno stečeno znanje i iskustvo mogu nadoknaditi i slabosti zbog niže inteligencije, pa se za sve veći broj mladih koji iz škole odlaze bez stečenih vještina čitanja ne može kriviti nedostatak inteligencije", tvrdi Elsbeth Stern.


Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara