U osnovi svih ratova leži osveta

GLAVNI motiv plemenskih borbi je osveta zbog pretrpljenih ozljeda, ustvrdio je Stephan Beckerman sa sveučilišta Penn-State na godišnjem kongresu Američkog društva za promicanje znanosti u Denveru.

Svrha osvete nije samo kazna, nego i želja da se napadaču jasno pokaže kako mora promijeniti ponašanje, rekao je Beckerman. Životinje ozljede kompenziraju ozljeđivanjem protivnika, a drukčije nije ni među ljudima. Razlika između životinjske i ljudske osvete je u tome što životinje ne odlučuju svjesno niti moralno ocjenjuju svoje postupke, prenosi njemački stručni časopis Bild der Wissenschaft.

Osim toga, osvetoljubivost kod čovjeka podliježe određenim društvenim pravilima. U najužem obiteljskom ili prijateljskom krugu osveta je, navodno, zabranjena. Među plemenima je osveta, doduše, dopuštena, ali se pritom mora držati određenih pravila. Ona određuju tko se kome smije osvetiti i u kojim je slučajevima čin osvete dopušten. Ako je društvena distanca ipak veća ta nepisana pravila ne vrijede. Često je riječ samo o mogućoj nasilnoj osveti te o pokoravanju ili potpunom uništenju protivnika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Paul Roscoe, antropolog sa Sveučilišta Maine, upozorava da ljudi, za razliku od životinja, imaju iznimno razvijen neokorteks, moždanu regiju odgovornu za kreativnost i predviđanje. Zato ljudi mogu osmisliti napad mnogo uspješnije od životinja i osvetiti se u dvoboju s protivnicima, pojasnio je Roscoe.

S druge strane, emocionalno ponašanje čovjeka gotovo se nije razvijalo. ´Razvili smo, doduše, nuklearno oružje, ali naš je mozak još kao u čovjeka iz kamenog doba´, tvrdi Roscoe.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara