U Srbiji i dalje antihrvatsko raspoloženje

U SRBIJI i dalje postoji visok stupanj antihrvatskog raspoloženja, što negativno utječe na rješavanje pitanja statusa Hrvata u toj zemlji, navodi se među ostalim u zaključcima najnovijeg izvješća Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

"Hrvati u Vojvodini nisu u dovoljnoj mjeri uključeni u proces donošenja odluka, a očita je i njihova slaba zastupljenost i u drugim organima javne i državne uprave - u policiji, vojsci, sudstvu, carini, financijskoj policiji, državnim javnim poduzećima", konstatirao je u izjavi za HINU Tomislav Žigmanov, jedan od autora opsežne analize položaja nacionalnih manjina u Srbiji.

U dijelu posvećenom statusu hrvatske zajednice, Helsinški odbor za ljudska prava zaključuje kako su, nakon Albanaca, Hrvati druga manjina prema kojoj većinski narod ima kontinuirano negativne stereotipe, što proizvodi strah i nesigurnost, te negativno utječe na mogućnost javnog djelovanja i ostvarivanja manjinskih prava.

"Hrvatska manjina u Vojvodini je u posljednjih petnaestak godina gotovo ostala bez ikakve društvene moći", ističe se u izvješću.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uz podsjećanje da su Hrvati u Vojvodini početkom prošle godine ponovno bili izloženi provokacijama i incidentima, nevladina organizacija navodi podatak da je tijekom devedesetih zbog "snažne antihrvatske propagande Vojvodinu moralo napustiti između 35-40 tisuća Hrvata".

Nakon pozitivnih pomaka u prvim godinama vladine koalicije demokratskih stranaka DOS, u Srbiji je poslije četiri godine ponovo na djelu "negativan trend tretmana nacionalnih manjina", rezimirao je Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji.

"U Srbiji je nakon prevrata 2000. učinjen određeni pomak u pogledu unapređenja manjinskih prava, ali on je očigledniji u sferi normativne regulacije, nego na planu realnih odnosa u društvu", navodi se u zaključcima, i dodaje kako Helsinški odbor smatra da suspendiran proces unapređenja prava nacionalnih manjina mora biti nastavljen.

"Unatoč napretku, ekonomska, socijalna i politička situacija u Srbiji ne pogoduje ostvarivanju manjinskih prava. Nacionalne homogenizacije, šovinističke kampanje, etničko nasilje, izolacionistička i velikodržavna politika ostavile su dubokog traga u međuetničkim odnosima", stoji u izvješću.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara