VATIKAN KRITIZIRA NACRT USTAVA BUDUĆE EUROPSKE UNIJE
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Vatikanski dnevnik Osservatore Romano oštro je kritizirao nacrt prvih 16 članaka budućeg Ustava Europske unije, jer se u njemu ne spominje Bog ni kršćanska baština.
Vatikanski dnevnik u svom komentaru ističe da se u ´nacrtu Ustava ignoriraju izvorni korijeni Europe´, te da će se time Europa ´odreći važnog dijela svoje povijesne baštine´.
Valery Giscard d´Estaing, predsjednik Konvencije o budućnosti Europe, predstavio je krajem prošlog tjedna nacrt prvih 16 članaka budućeg Ustava Europske unije, koji govore o najvažnijim pitanjima buduće Europe: vrijednostima, ciljevima i podjelama ovlasti između zemalja članica i Unije.
U drugom članku koji govori o ´vrijednostima Unije´, ne spominje se Bog ni kršćanska baština, što je tražio Vatikan i neke zemlje članice.
´Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, vrijednostima koje su zajedničke svim državama članicama. Njihov je cilj društvo mira, kroz prakticiranje tolerancije, pravde i solidarnosti´, glasi 2. članak nacrta Ustava.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
´Spominjanje Božjeg imena u Ustavu Europske unije u skladu je s njezinim razvojem od gospodarske u vrijednosnu zajednicu´, izjavio je predsjednik Vijeća biskupskih konferencija zemalja članica EU-a Josef Homeyer. ´Ako se o toj vrijednosnoj zajednici misli dublje od slogana, tada se mora znati gdje su temelji njezinih vrijednosti´, rekao je biskup, dodajući da ´spominjanje Boga u preambuli budućeg Ustava ne znači povredu odijeljenosti crkve od države´.
Spominjanje Boga i kršćanske baštine nije jedino pitanje, koje je izazvalo reakcije čim je nacrt objavljen. Najveće kritike na nacrt Ustava stigle su iz ´euroskeptičnih´ zemalja, koje se zauzimaju za očuvanje nacionalnog suvereniteta i protive se pretvaranju Europske unije u federaciju.
Predstavnik Europskog parlamenta u Konvenciji, danski parlamentarac Jens-Peter Bonde tvrdi da bi Europska unija prema nacrtu Ustava bila ´centraliziranija od Sjedinjenih Američkih Država´.
Bondea smeta i sama činjenica što se radio nacrt Ustava. ´U početku su govorili o ´ustavnom sporazumu´, a sada se riječ Ustav spominje 32 puta u 15 članaka´.
Bonde se okomio i na 9. članak nacrta Ustava, koji, prema njemu označava ´povijesni zbogom europskim nacionalnim državama i početak europske superdržave´.
´Ustav i zakoni, koje usvoje institucije Unije prema nadležnostima koje im po Ustavu pripadaju, imaju prednost pred zakonima država članica´, glasi 9. članak nacrta Ustava.
Predstavnik britanske vlade u Konvenciji Peter Hain izjavio da ne može prihvatiti da ´ekonomsku politiku vodi Unija´. London također ne prihvaća da se u Bruxellesu u najvećoj mjeri formira vanjska i obrambena politika EU-a.
Nacrtom Ustava uglavnom su zadovoljne one zemlje, koje su i inače sklone eurofederalizmu, poput Njemačke, te nadnacionalne institucije EU-a: Komisija i Parlament.
Vatikanski dnevnik u svom komentaru ističe da se u ´nacrtu Ustava ignoriraju izvorni korijeni Europe´, te da će se time Europa ´odreći važnog dijela svoje povijesne baštine´.
Valery Giscard d´Estaing, predsjednik Konvencije o budućnosti Europe, predstavio je krajem prošlog tjedna nacrt prvih 16 članaka budućeg Ustava Europske unije, koji govore o najvažnijim pitanjima buduće Europe: vrijednostima, ciljevima i podjelama ovlasti između zemalja članica i Unije.
U drugom članku koji govori o ´vrijednostima Unije´, ne spominje se Bog ni kršćanska baština, što je tražio Vatikan i neke zemlje članice.
´Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, vrijednostima koje su zajedničke svim državama članicama. Njihov je cilj društvo mira, kroz prakticiranje tolerancije, pravde i solidarnosti´, glasi 2. članak nacrta Ustava.
Spominjanje Boga i kršćanske baštine nije jedino pitanje, koje je izazvalo reakcije čim je nacrt objavljen. Najveće kritike na nacrt Ustava stigle su iz ´euroskeptičnih´ zemalja, koje se zauzimaju za očuvanje nacionalnog suvereniteta i protive se pretvaranju Europske unije u federaciju.
Predstavnik Europskog parlamenta u Konvenciji, danski parlamentarac Jens-Peter Bonde tvrdi da bi Europska unija prema nacrtu Ustava bila ´centraliziranija od Sjedinjenih Američkih Država´.
Bondea smeta i sama činjenica što se radio nacrt Ustava. ´U početku su govorili o ´ustavnom sporazumu´, a sada se riječ Ustav spominje 32 puta u 15 članaka´.
Bonde se okomio i na 9. članak nacrta Ustava, koji, prema njemu označava ´povijesni zbogom europskim nacionalnim državama i početak europske superdržave´.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
´Ustav i zakoni, koje usvoje institucije Unije prema nadležnostima koje im po Ustavu pripadaju, imaju prednost pred zakonima država članica´, glasi 9. članak nacrta Ustava.
Predstavnik britanske vlade u Konvenciji Peter Hain izjavio da ne može prihvatiti da ´ekonomsku politiku vodi Unija´. London također ne prihvaća da se u Bruxellesu u najvećoj mjeri formira vanjska i obrambena politika EU-a.
Nacrtom Ustava uglavnom su zadovoljne one zemlje, koje su i inače sklone eurofederalizmu, poput Njemačke, te nadnacionalne institucije EU-a: Komisija i Parlament.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati