Vlada i Hrvatski sabor u 2004.

Vlada i Hrvatski sabor u 2004.

ODREĐIVANJE 17. ožujka 2005. kao datuma za početak pregovora Hrvatske i EU, kruna je vanjskopolitičkog uspjeha Vlade premijera Ive Sanadera u prvoj godini mandata.

Hrvatska je datum početka pregovora dobila sredinom prosinca, a tom povijesnom činu prethodio je pozitivan avis u travnju, te dobivanje službene kandidature za EU u lipnju.

Uz EU vezan je i prvi Pretpristupni ekonomski program (PEP) kojega je Vlada početkom prosinca uputila Europskoj komisiji, a još su dva dokumenta s najvažnijim svjetskim financijskim institucijama obilježila rad Vlade u ovoj godini - početkom kolovoza MMF je Hrvatskoj odobrio novi stand by aranžman, a u drugoj polovici prosinca usvojena je Strategija pomoći Svjetske banke za Hrvatsku od 2005. do 2008.

U kalendar za 2004. premijer Sanader upisao je i sudjelovanje na nizu međunarodnih konferencija i skupova, te brojne bilateralne susreta.

U studenom je kao prvi hrvatski premijer od osamostaljenja službeno posjetio Beograd, odnosno SiCG, državu koja je početkom 90-ih izvršila agresiju na Hrvatsku.

I dok kroničari događaja u Banskim dvorima vanjskopolitičkim dosezima Sanaderove Vlade uglavnom daju visoke ocjene, na unutarnjem planu prozivaju je da nije ispunila obećanja s početka mandata, te predizborna obećanja.

Vlada je, naime, prvo zatražila, a potom odustala od smanjenja stope PDV-a za dva postotna poena (sa 22 na 20). Kritičarima je poručivala da je tako postupila suočena s lošim stanjem u državnoj blagajni koje je ostavila prethodna Vlada premijera Ivice Račana, te s proračunskim deficitom od 6,3 posto BDP-a, iako je Račanova Vlada tvrdila da će deficit biti 4,5 posto.

Buru kritika Vlada je zaradila i zbog odluke da se za zemlje EU odgodi primjena zaštićene ekološko ribolovne zone u Jadranu sve dok se ne postigne sporazum o ribarstvu Hrvatske i EU.

Veliko nezadovoljstvo javnosti Vlada je izazvala i odlukom o nula promila, odnosno zabrani vožnje pod i najmanjim utjecajem alkohola, no zbog njenih pozitivnih rezultata, odnosno manjeg broja poginulih u prometu, Vlada od nje ne odustaje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ipak, pritisnuta javnošću neke je odluke mijenjala - odustala je od nakane da američkom Bechtelu izravnom pogodbom povjeri gradnju dionice Dugopolje-Šestanovac na autocesti Zagreb - Split i za to raspisala javni natječaj, a natječaj je u konačnici raspisala i za projekt javno-privatnog partnerstva za Sunčani Hvar.

Prvu je godinu mandata obilježilo i nekoliko kadrovskih afera - Čačija, Bortek-Knešaurek i Križić, afera Žužul, te afera POA.

Iako je njena gospodarska politika redovito pobirala kritike, Sanaderova Vlada na koncu se godine mogla pohvaliti stabilnom makroekonomskom situacijom, bržim rastom izvoza od uvoza, manjim brojem nezaposlenih, uspješnom gradnjom autocesta.

Vlada je ove godine započela poreznu reformu, donijela dva državna proračuna, izradila zakon za povrat duga umirovljenicima, novi zakon o pravima hrvatskih branitelja, te zakonski regulirala pitanje kamata.

Dinamična zakonodavna aktivnost Banskih dvora odrazila se i na rad Hrvatskog sabora koji je u usvojio 143 zakona, od kojih je njih 40-ak usklađeno sa zakonodavstvom EU.

Nekima od spomenutih afera bavio se Sabor i njegova radna tijela.

Afera Žužul rezultirala je i prvim zahtjevom oporbe da se jednom Sanaderovom ministru iskaže nepovjerenje zbog navodne povezanosti tvrtke njegove supruge sa tvrtkom Imostroj kojoj je Vlada otpisala dugove.

No, cijela Sanaderova Vlada test je u Saboru polagala zbog Protokola 7 radi kojega je HSS interpelacijom zatražio da se preispita njen rad.

Saborski odbori tjednima su se pak bavili aferom POA i saslušavanjem novinarke Helene Puljiz, a ta tema do usijanja je dovela odnose premijera Sanadera i predsjednika države Stjepana Mesića.
Sve je završilo dogovornom smjenom dotadašnjeg ravnatelja Joška Podbevšeka i imenovanjem Tomislava Karamarka za prvog čovjeka POA-e.

Foto: FAH

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara