Izložba "Ostavština osječke slobodnozidarske lože Budnost" bit će otvorena večeras u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu, najavljeno je na današnjoj konferenciji za tisak Muzeja.

Izloženo je 423 eksponata od kojih najveći dio ritualnih predmeta - mačeva, pregača i sl.- i reprezentativan izbor iz masonske knjižnice Slobodne lože Budnost iz Osijeka, rekli su autori izložbe.

Izložba je bila postavljena prošle godine u Osijeku, a sad je, uz mala proširenja fonda, premještena u Zagreb.

"Budnost", je raspuštena 1940., kao i slobodni zidari u ondašnjoj Jugoslaviji, a njezini su se predmeti čuvali u Muzeju Slavonije.

Zbog povijesnih razloga ostavština se čuvala u najvećoj tajnosti pa ni veliki dio osoblja osječkog Muzeja nija znalo za nju, kazao je jedan od autora Ante Grubišić i napomenuo da su mnogi predmeti zbog lošeg čuvanja trajno oštećeni.

Na pitanje novinara predstavlja li izložba možda odraz zbivanja unutar slobodnozidarskih krugova, autor Grgur Marko Ivanković odgovorio je da je izložba isključivo muzealni akt - ni za slobodne zidare ni protiv njih.

O trenutačnim masonima u Hrvatskoj znam vrlo malo, a i ako ih prepoznam na izložbi oni se neće otkriti jer im je to zabranjeno, a niti ću ih ja dovoditi u neugodnu situaciju, kazao je Ivanković.

Grubišić je dodao da se jedan istaknuti slobodni zidar, meštar, upisao u knjigu posjetitelja u Osijeku, ali njegovo ime nije poznato.

Dio predmeta bio je izložen na protumasonskoj izložbi 1942. u Osijeku kako bi njima ondašnje vlasti zastrašivale javnost.

Tvrdili su da je kamin u hramu krematorij, ali to nije točno, kazao je Grubišić.

Na konferenciji za tisak bio je nazočan umirovljeni kolega Josip Šmit, koji honorarno radi za Slobodnu Dalmaciju, koji je bio među učenicima koje su 1942. masovno vodili na izložbu.

Na pitanje kolega kako doživljava današnju izložbu Šmit je odgovorio: "Nekako, sve je mračno kao i onda".

Zgrada osječkog kina Uranija iz 1912. koju je projektirao slobodni zidar Viktor Axmann, bila je neko vrijeme hram slobodonozidarske lože "Budnost". Za njezin nacrt arhitekt Axmann na Prvoj ineternacionalnoj kinoizložbi u Beču nagrađen je najvećom nagradom, medaljom i diplomom. Graditeljsku krunu predstavlja secesijski stiliziran reljef s prikazom sfinge na vrhu pročelja "Uranije".

Slobodno zidarstvo na tlu Hrvatske donose pripadnici vojske iz inozemstva oko 1760. godine, rekli su autori pozivajući se na izvore.

Osnivači prve poznate lože u Hrvatskoj su krajiški pukovnik grof Ivan Drašković u Glini i Stjepan Nicky u Osijeku, kasnije župan Križevačke županije.

Iako su Katolička crkva i slobodni zidari na ratnoj nozi, nekoliko svećenika i biskupa bili su članovi te tajne masonske udruge.

Sasvim je izvjesno da je među njima bio i zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovec, kazao je Ivanković.

Tijekom srpnja (13.) 1992., "Vjesnik" je objavio intervju s anonimnim obnoviteljem slobodne masonske lože u Zagrebu, koji je potvrdio da se u Zagrebu kao i u Ljubljani i "drugim metropolama Srednje i Istočne Europe" "obnavaljaju slobodne masonske lože. "Doduše, ne može se reći da su 'masoni u Hrvatskoj ponovo na sceni'. U prirodi je slobodnog zidarstva da ne djeluje na sceni, pred očima javnosti. Ali - djeluje i ima utjecaja na svim područjima društva, svuda u svijetu. Također se ne bi moglo reći da su na obnavljanje masonstva u Hrvatskoj utjecali talijanski slobodni zidari, već austrijski".

Na internetu postoji web stranica Velike lože Hrvatske.

(Hina) xiluc yaz