USVAJANJEM zaključaka o važnosti afirmacije struke prostornih planera u Zagrebu je danas završio prvi, dvodnevni stručni skup o stanju prostornog planiranja i arhitekture 2003.

Skup je okupio stotinjak stručnjaka - predstavnika svih županijskih zavoda, arhitekata i prostornih planera koji su dva dana razmjenjivali mišljenja o sadašnjoj situaciji u prostornom planiranju i arhitekuri u Hrvatskoj.

Sudionici skupa zauzeli su se za sprječavanje daljnje devastacije prostora, posebice na obali i u Zagrebu, te za izradu prostornih i urbanističkih, a poglavito detaljnih urbanističkih planova koji bi to spriječili i pridonijeli uređenju pravnog okvira i sigurnosti za buduće investitore.

Iako su sve županije donijele svoje prostorne planove, čime je uspostavljen decentraliziran sustav prostornog planiranja, planove moraju donijeti i općine i gradovi, jer se bez njih ne mogu dalje razvijati, rekao je pomoćnik ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Zlatko Uzelac.

Naveo je da je dosada 65 općina od ukupno 546 donijelo svoje prostorne planove. Planove su donijela i 24 grada, a kod njih 247 planovi su u fazi izrade ili usvajanja, dok oko 100-tinjak gradova još uvijek nije niti pristupilo izradi tog temeljnog dokumenta svog prostornog razvoja.

Grad Zagreb trebao bi uskoro, već ovaj mjesec dobiti novi prostorni plan, jer je danas od Ministarstva dobio suglasnost na izmjene i dopune prostornog plana.

Novi zakon o prostornom uređenju, koji je sada u saborskoj proceduri i koji će između ostaloga pojednostaviti izdavanje građevnih dozvola, predviđa da one općine koje su siromašne i nemaju ideje za prostorni razvoj, umjesto prostornog plana donesu privremeni petogodišnji dokument razvoja u postojećim strukturama, rekao je Uzelac.