Znanstveni skup ˝Hhrvatska historiografija 20. stoljeća˝
Tekst se nastavlja ispod oglasa
POPUŠTANJE pred političkim zahtjevima jedan je od najbitnijih kontinuiteta hrvatske historiografije u 20. stoljeću, rekao je Josip Jurčević na znanstvenom skupu ´Hrvatska historiografija 20. stoljeća: Između znanstvenih paradigmi i ideoloških zahtjeva´.
Dvodnevni znanstveni skup, kojemu je cilj dati širi uvid u unutarnje i vanjske razloge za ograničenja historiografskih rezultata, počeo je danas u Novinarskom domu, u organizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
Najmoćnija, ali i najnemoralnija društvena djelatnost, politika, postavljala je u svim sustavima goleme zahtjeve pred historiografiju, rekao je Jurčević, istaknuvši drugu Jugoslaviju najodgovornijom za prekid kontinuiteta razvoja historiografije.
Zbog represije mnogi su povjesničari u tom razdoblju bježali u manje osjetljive teme, starija razdoblja ili su stvarali metajezik koji se iščitavao između redaka, podsjetio je Jurčević.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sadašnje razdoblje Jurčević ocjenjuje kao stanje ´kaosa naslijeđenih identiteta´ u kojem, napomenuo je, svaka utjecajnija politička stranka ima svoje zahtjeve, a tu su i povjesničari koji im podliježu. Posljednjih godina sukobi povjesničara ne svode se na znanstvenu paradigmu nego političke suprotnosti, dodao je.
Kao posljedice takvog stanja on vidi zaostajanje hrvatske historiografije kao i ´crne rupe´ u njoj, prioritet političkih opredjeljenja, a ne znanstvenog rada, i najnarušeniji ugled historiografije među svim društvenim znanostima.
Agneza Szabo iz Muzeja grada Zagreba govorila je o utjecaju ideologija na terminološku zbrku u stručnim i znanstvenim radovima te osobito školskim udžbenicima. Ona drži da, nakon materijalističkog i marksističkog shvaćanja povijesti, danas historiografiji prijete jaki pritisci politike globalizacije koja potpuno zapostavlja povijest malobrojnih naroda i država.
Organiziranjem skupa Institut ´Pilar´ želi poticati i razvijati legitimitet svjetonazorskih i generacijskih razlika, a time i slobodnu raspravu u struci, rekao je Srećko Lipovčan, predsjednik Programskog i organizacijskog odbora.
Znanstvenici su se složili da bi skup, koji će rezultirati izdavanjem zbornika s radovima njegovih dvadesetak sudionika, trebao pomoći da se promijeni dosadašnji smjer tih procesa, kako bi se budućim naraštajima olakšao posao.
Taj je znanstveni skup dio projekta ´Annales Pilar´, godišnjih znanstvenih skupova Instituta koji obrađuju aktualne teme, u sklopu kojega su dosad priređeni skupovi sociologa i psihologa.
Dvodnevni znanstveni skup, kojemu je cilj dati širi uvid u unutarnje i vanjske razloge za ograničenja historiografskih rezultata, počeo je danas u Novinarskom domu, u organizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
Najmoćnija, ali i najnemoralnija društvena djelatnost, politika, postavljala je u svim sustavima goleme zahtjeve pred historiografiju, rekao je Jurčević, istaknuvši drugu Jugoslaviju najodgovornijom za prekid kontinuiteta razvoja historiografije.
Zbog represije mnogi su povjesničari u tom razdoblju bježali u manje osjetljive teme, starija razdoblja ili su stvarali metajezik koji se iščitavao između redaka, podsjetio je Jurčević.
Kao posljedice takvog stanja on vidi zaostajanje hrvatske historiografije kao i ´crne rupe´ u njoj, prioritet političkih opredjeljenja, a ne znanstvenog rada, i najnarušeniji ugled historiografije među svim društvenim znanostima.
Agneza Szabo iz Muzeja grada Zagreba govorila je o utjecaju ideologija na terminološku zbrku u stručnim i znanstvenim radovima te osobito školskim udžbenicima. Ona drži da, nakon materijalističkog i marksističkog shvaćanja povijesti, danas historiografiji prijete jaki pritisci politike globalizacije koja potpuno zapostavlja povijest malobrojnih naroda i država.
Organiziranjem skupa Institut ´Pilar´ želi poticati i razvijati legitimitet svjetonazorskih i generacijskih razlika, a time i slobodnu raspravu u struci, rekao je Srećko Lipovčan, predsjednik Programskog i organizacijskog odbora.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Znanstvenici su se složili da bi skup, koji će rezultirati izdavanjem zbornika s radovima njegovih dvadesetak sudionika, trebao pomoći da se promijeni dosadašnji smjer tih procesa, kako bi se budućim naraštajima olakšao posao.
Taj je znanstveni skup dio projekta ´Annales Pilar´, godišnjih znanstvenih skupova Instituta koji obrađuju aktualne teme, u sklopu kojega su dosad priređeni skupovi sociologa i psihologa.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati