Znanstveni skup ˝Hhrvatska historiografija 20. stoljeća˝

POPUŠTANJE pred političkim zahtjevima jedan je od najbitnijih kontinuiteta hrvatske historiografije u 20. stoljeću, rekao je Josip Jurčević na znanstvenom skupu ´Hrvatska historiografija 20. stoljeća: Između znanstvenih paradigmi i ideoloških zahtjeva´.

Dvodnevni znanstveni skup, kojemu je cilj dati širi uvid u unutarnje i vanjske razloge za ograničenja historiografskih rezultata, počeo je danas u Novinarskom domu, u organizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

Najmoćnija, ali i najnemoralnija društvena djelatnost, politika, postavljala je u svim sustavima goleme zahtjeve pred historiografiju, rekao je Jurčević, istaknuvši drugu Jugoslaviju najodgovornijom za prekid kontinuiteta razvoja historiografije.

Zbog represije mnogi su povjesničari u tom razdoblju bježali u manje osjetljive teme, starija razdoblja ili su stvarali metajezik koji se iščitavao između redaka, podsjetio je Jurčević.

Sadašnje razdoblje Jurčević ocjenjuje kao stanje ´kaosa naslijeđenih identiteta´ u kojem, napomenuo je, svaka utjecajnija politička stranka ima svoje zahtjeve, a tu su i povjesničari koji im podliježu. Posljednjih godina sukobi povjesničara ne svode se na znanstvenu paradigmu nego političke suprotnosti, dodao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kao posljedice takvog stanja on vidi zaostajanje hrvatske historiografije kao i ´crne rupe´ u njoj, prioritet političkih opredjeljenja, a ne znanstvenog rada, i najnarušeniji ugled historiografije među svim društvenim znanostima.

Agneza Szabo iz Muzeja grada Zagreba govorila je o utjecaju ideologija na terminološku zbrku u stručnim i znanstvenim radovima te osobito školskim udžbenicima. Ona drži da, nakon materijalističkog i marksističkog shvaćanja povijesti, danas historiografiji prijete jaki pritisci politike globalizacije koja potpuno zapostavlja povijest malobrojnih naroda i država.

Organiziranjem skupa Institut ´Pilar´ želi poticati i razvijati legitimitet svjetonazorskih i generacijskih razlika, a time i slobodnu raspravu u struci, rekao je Srećko Lipovčan, predsjednik Programskog i organizacijskog odbora.

Znanstvenici su se složili da bi skup, koji će rezultirati izdavanjem zbornika s radovima njegovih dvadesetak sudionika, trebao pomoći da se promijeni dosadašnji smjer tih procesa, kako bi se budućim naraštajima olakšao posao.

Taj je znanstveni skup dio projekta ´Annales Pilar´, godišnjih znanstvenih skupova Instituta koji obrađuju aktualne teme, u sklopu kojega su dosad priređeni skupovi sociologa i psihologa.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara