Znanstvenici: dubrovački relikvijar jedinstven u Europi

Zbirka relikvija dubrovačke katedrale po bogatstvu i složenosti jedinstvena je vjerskoumjetnička činjenica u europskim razmjerima, ocjena je znanstvene studije koja je ovih dana pristigla na police Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, točno 670 godina nakon prvog poznatog popisa inventara Moćnika dubrovačke prvostolnice.

Ocjena je rezultat desetogodišnjeg istraživanja dubrovačkog povjesničara umjetnosti dr. Vinicija Lupisa, koju je u obliku disertacije obranio na Zadarskom sveučilištu, te predstavlja prvi hrvatski rad iz pomoćne povijesne znanosti relikviologije.

U dubrovačkom katedralom Moćniku nalazi se oko 180 predmeta vrhunske umjetničke vrijednosti s česticama svetačkih dijelova tijela i predmeta, a u moćnicima na području Dubrovnika nalazi se još oko dvije stotine vrijednih predmeta.

Među najznačajnijma su Moćnik drveta sv. Križa (64,5x46 cm) u srebru, pozlaćen, iskucan, Moćnik glave sv. Vlaha, Moćnik sv. Pelenice - dio povoja Kristova u srebrenoj škrinjici pod kristalnim staklom učvršćen s osam srebrenih igala na svilenom damastu.

Katedralni Moćnik je rezultat rijetke sinergije duhovnog i svjetovnog koja je postojala u Dubrovniku, koja je omogućila stoljetnu dubrovačku samostalnost, i jedinstvena je takva pojava u Europi, kaže Lupis.

On je, dodaje, presudno utjecao na državotvornost i stoljetno opstojanje Dubrovačke Republike u granicama stjecišta intersa tri europske velesile.

Imao je dvojaku funkciju: kao državna riznica sa simbolima vlasti i duhovna riznica svetačkih moći, a svjedoči o gospodarskoj snazi Dubrovačke Republike i njezinu zlatarstvu.

Takva vrsta umjetnosti nadahnula je papu Ivana Pavla II. u pismu umjetnicima iz 1999. u kojem poziva da se vratimo korijenima, i da se umjetnost i ljepota ne udaljavaju od duhovnosti, smatra Lupis.

Povjesničar umjetnosti iz područja hagiografije dr. fra Anđelko Badurina slaže se s izuzetnom vrijednosti dubrovačkog katedralnog Moćnika te ističe da hrvatski relikvijari nažalost nisu istraženi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
U Hrvatskoj postoji više zbirka relikvija, ali se jedino kotorski Moćnik da uspoređivati s dubrovačkim, kaže Lupis.

"On se nažalost iz političkih razloga nije mogao razvijati pa je sveden samo na vjersko-kulturološki fenomen", objašnjava Lupis.

Katedralni župnik don Stanko Lasić kaže da se dijelovi moćnika danas koriste u rijetkim prilikama: u nedjelju po Svim Svetim, za vrijeme korizme i za proslave sv. Vlaha.

Danas ima više muzejsku funkciju: posjećuju ga turisti i delegacije državnika, kaže Lasić i dodaje da je dopunjen moćima bl. Alojzija Stepinca i bl. Marije Propetog Isusa Petković.

Osvrćući se na svoj rad, Lupis ocjenjuje da je njime relikviologija "tek načeta stvar".

"Trebalo je to biti urađeno u prvoj polovici 20. stoljeća", zaključuje i precizira: to je izuzetna pokretna baština koju prvo treba popisati, zatim slijedi analitika, izlaganje i sinteza.

U posebnoj kapelici dubrovačke katedrale, gdje je smješten Moćnik, najviše je relikvija u obliku ruke (67), zatim u obliku glave (42), noge i stopala (38), u obliku ormarića, staklenih vaza, pokaznica i sl. (31), u obliku škrinjice (27), prsta (12), u obliku dijela glave (4) i dijela prsnog koša ili drugog dijela tijela (3).

Vinicije Lupis (1969.) zaposlen je u Državnom arhivu u Dubrovniku. Dvije diplome stekao je na Studiju arheologije i povijesti te Studiju povijesti i teoriji umjetnosti Zadarskog sveučilišta, gdje je doktorirao 2003. Autor je 60 znanstvenih radova i sedam knjiga.

(Hina) xiluc ysšh

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara