Znanstvenici iz Nezavisnog sindikata znanosti poslali apel vladi

Znanstvenici iz Nezavisnog sindikata znanosti poslali apel vladi
Foto: Marko Lukunic/Pixsell

ZNANSTVENICI iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja uputili su apel povodom odluka vlade koje, kako tvrde, mogu dramatično dovesti u pitanje razvoj znanosti i visokog obrazovanja.

Apel su uputili Predsjedniku Vlade RH, Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Ministarstvu financija, Nacionalnom vijeću za znanost i visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, Nacionalnom vijeću za inovacije, Hrvatskoj zakladi za znanost. Kažu kako je odluka vlade o ograničenju financiranja sustava znanosti i visokog obrazovanja "duboko pogrešna".

Njihovo priopćenje, koje potpisuju predsjednik Sindikata prof. dr. sc. Petar Pervan, predsjednik Velikog vijeća Sindikata prof. dr. sc. Igor Radeka te potpredsjednik Sindikata dr. sc. Tvrtko Smital, prenosimo u cijelosti.

"Odluka je duboko pogrešna

Suočavajući se s nepredvidivim ekonomskim posljedicama COVID-19 pandemije, Vlada RH je 2. travnja 2020. godine donijela Odluku kojom ograničava korištenje sredstava državnog proračuna za sve proračunske i izvanproračunske korisnike (NN 41/20). Ova odluka odnosi se i na sve javne ustanove u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, kao i na Hrvatsku zakladu za znanost (HRZZ).

S uvažavanjem pratimo sve aktivnosti koje je Vlada RH do sada poduzela u borbi protiv COVID-19 pandemije, kao i pozitivne mjere usmjerene smanjivanju gospodarske štete i stabilizaciji javnih financija. Međutim, smatramo da je predmetna odluka Vlade o ograničenju financiranja sustava znanosti i visokog obrazovanja duboko pogrešna iz sljedećih razloga:

Blokada velike većine istraživačkih aktivnosti RH

Odlukom se praktično zabranjuje svako novo zapošljavanje i svaka nabava osnovnih sredstava za provođenje znanstvenih istraživanja, osim onih koji su, u najužem smislu, vezana za potrebe istraživanja usmjerenih kontroli pandemije koronavirusa. To između ostalog podrazumijeva zabranu zapošljavanja doktoranada i poslijedoktoranada, kao i nemogućnost nabave najnužnijeg  potrošnog materijala i opreme potrebne za provođenje znanstvenih istraživanja, što u konačnici znači blokadu velike većine istraživačkih aktivnosti RH;

Javni istraživački i obrazovni kapacitet RH ključna je strateška snaga zemlje, bez kojeg je vrlo teško odgovoriti na brojne moguće i teško predvidive izazove globalnog svijeta u kojem živimo. To uostalom vrlo jasno demonstrira i pandemija koronavirusa. Uspjeh Hrvatske u borbi protiv pandemije prije svega se temelji na stručnosti i znanstvenoj kompetentnosti koju najvećim dijelom dugujemo javnom sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Isti taj sustav bit će ključni faktor našeg (ne)uspjeha i pri suočavanju s brojnim budućim globalnim izazovima;

Predmetna odluka Vlade će imati zanemarujući ekonomski učinak, ali će, ostane li na snazi,  sasvim sigurno imati kratkoročno, a možda i srednjoročno vrlo negativan učinak na proces visokog obrazovanja, provođenje već ugovorenih, kao i ugovaranje novih znanstvenih istraživanja. To se posebice odnosi na cijeli spektar projekata financiranih od strane EU-a za koje nema najave da će se njihovi proračuni smanjivati, a pozivi za natječaje bitno mijenjati.

Izgubit ćemo talentirane mlade ljude

Istraživanja nije moguće nastaviti ako ova ograničenja potraju, nije moguće vjerodostojno planirati buduće istraživačke aktivnosti, a najtalentiraniji diplomanti, doktorandi i poslijedoktorandi emigrirat će iz zemlje u potrazi za boljim uvjetima. Time ćemo (opet) izgubiti najvažniji nacionalni resurs – talentirane mlade ljude;

Posebno je neobično da Odluka podrazumijeva zabranu zapošljavanja i nabave bez obzira na izvore financiranja. Drugim riječima, onemogućava se čak i trošenje sredstava izvan državnog proračuna (međunarodni projekti, EU projekti, stručni i/ili komercijalni ugovori), čime se značajno ugrožava vjerodostojnost naših ustanova prema međunarodnim partnerima, kao i izvršenje već preuzetih stručnih obaveza na tržištu. Ova mjera također nema nikakvu ekonomsku logiku. Dapače, bilo bi ekonomski opravdano upravo suprotno – snažno poticanje trošenja izvanproračunskih sredstava;

Odluka Vlade deklarativno ustanovama otvara mogućnost trošenja sredstava za rashode i izdatke koji su neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija. Međutim, kako su ljudski resursi, oprema i potrošna materijalna sredstva istraživanja apsolutno neophodni za obavljanje osnovnih poslova i funkcija u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, predmetna Odluka nameće nepremostiva ograničenja za uspješno obavljanje temeljne misije naših ustanova;

Praktično sve zemlje svijeta suočene su s gospodarskom krizom i recesijom koju je izazvala COVID-19 pandemija. Međutim, niti jedna zemlja u EU-u nije se odlučila na ograničavanje financiranja i funkcioniranja sustava znanosti i visokog obrazovanja na način na koji je to predmetnom Odlukom učinila Vlada RH.

Žurno prekinite ograničenja

Uvažavajući sve navedeno, apeliramo na Vladu RH da žurno dokine ograničenja nametnuta predmetnom odlukom od 2. travnja 2020. godine.

Zaključno, iako je nejasno na koji način će ova pandemija imati utjecaj na naše i druga društva u smislu zdravlja i održive ekonomije, ono što je sigurno je da će mnoga rješenja za zdravstvene, ali i ekonomske probleme dolaziti iz sustava znanosti i visokog obrazovanja. Nedavni potres je bio podsjetnik da postoje i druge ugroze koje mogu imati jednake, ako ne i veće, posljedice na koje naše društvo mora imati osiguran adekvatan znanstveni i stručan odgovor. Zato pozivamo Vladu RH da, čak i u ovim teškim vremenima, djeluje proaktivno te potiče znanstvene i ekonomske aktivnosti koje će na najrazličitije načine smanjivati učinke ove ili neke buduće ugroze te poduprijeti sve one koji mogu pomoći da naša zajednica iz ove krize izađe s novim vizijama i optimizmom.

Pozivamo i ključna nacionalna tijela – Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj i Nacionalno inovacijsko vijeće – da u okviru svojih zakonskih ovlasti pruže strateške smjernice, koje bi s jedne strane trebale osigurati razvoj robusnog istraživačkog sustava u funkciji zdravlja i ekonomskog prosperiteta našeg društva, a s druge strane kroz nove instrumente i pojačano financiranje inovativnih aktivnosti pripomoći restrukturiranju gospodarskog sektora kako bi on bio u većoj mjeri temeljen na znanju i inovacijama.  


U Zagrebu, 28. travnja 2020. godine

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara