Znanstvenici stvorili umjetnu spermu i njome oplodili jajašca
Tekst se nastavlja ispod oglasa
AMERIČKI su znanstvenici u laboratoriju stvorili umjetnu spermu i upotrijebili je za oplodnju jajne stanice.
Taj uspjeh mogao bi otvoriti put novim načinima liječenja neplodnosti, a i na nov način osvijetliti problem porođajnih malformacija, tvrde znanstvenici.
Sperma miša uzgojena je iz matičnih stanica koje se može usmjeriti da proizvedu razna tkiva. Iako nisu proizvedeni posve "ispravni spermiji", jer nemaju rep, umetnuti su u mišju jajnu stanicu i došlo je do oplodnje.
DNK iz seta kromosoma u svakom spermiju spojio se s jajnima u normalne embrije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Istraživači kažu da je idući korak prijenos ranih embrija u ženku miša i promatranje razvoja.
Dr. Niels Geijsen iz opće bolnice u Bostonu, jedan od voditelja ekipe znanstvenika kaže: "Vidjet ćemo hoće li biti mladih. Onda ćemo znati koliko su normalne te gamete doista bile".
To je istraživanje objavljeno u online izdanju časopisa Nature, a prvi je primjer umjetno uzgojene sperme.
Početkom godine znanstvenici s pensilvanijskoga sveučilišta objavili su da su proizveli ženske gamete - jajašca - od mišjih matičnih stanica koje su uzeli iz embrija. No dosad se nije pokazalo da je te gamete moguće oploditi spermom.
Istraživači su počeli izoliranjem određenoga broja embrionskih matičnih stanica. Njima su stvorili višestanične strukture nazvane embrioidnim tijelima, koje imaju neke karakteristike ranoga embrija i začetka diferenciranih tkiva.
Među raznim vrstama stanica u embrioidnim tijelima su i stanice koje će postati spermiji. One su unutar embrioidnih tijela sazrijevale dva do tri tjedna, a onda su locirane i izvađene. Takvi djelomično razvijeni spermiji upotrebljeni su za oplodnju.
(Hina) vm dgk
Taj uspjeh mogao bi otvoriti put novim načinima liječenja neplodnosti, a i na nov način osvijetliti problem porođajnih malformacija, tvrde znanstvenici.
Sperma miša uzgojena je iz matičnih stanica koje se može usmjeriti da proizvedu razna tkiva. Iako nisu proizvedeni posve "ispravni spermiji", jer nemaju rep, umetnuti su u mišju jajnu stanicu i došlo je do oplodnje.
DNK iz seta kromosoma u svakom spermiju spojio se s jajnima u normalne embrije.
Dr. Niels Geijsen iz opće bolnice u Bostonu, jedan od voditelja ekipe znanstvenika kaže: "Vidjet ćemo hoće li biti mladih. Onda ćemo znati koliko su normalne te gamete doista bile".
To je istraživanje objavljeno u online izdanju časopisa Nature, a prvi je primjer umjetno uzgojene sperme.
Početkom godine znanstvenici s pensilvanijskoga sveučilišta objavili su da su proizveli ženske gamete - jajašca - od mišjih matičnih stanica koje su uzeli iz embrija. No dosad se nije pokazalo da je te gamete moguće oploditi spermom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Istraživači su počeli izoliranjem određenoga broja embrionskih matičnih stanica. Njima su stvorili višestanične strukture nazvane embrioidnim tijelima, koje imaju neke karakteristike ranoga embrija i začetka diferenciranih tkiva.
Među raznim vrstama stanica u embrioidnim tijelima su i stanice koje će postati spermiji. One su unutar embrioidnih tijela sazrijevale dva do tri tjedna, a onda su locirane i izvađene. Takvi djelomično razvijeni spermiji upotrebljeni su za oplodnju.
(Hina) vm dgk
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati