Žužul: Da nema Ujedinjenih naroda, trebalo bi ih izmisliti

UJEDINJENI NARODI imaju svojih manjkavosti, ali bi bez takve institucije bilo još mnogo teže živjeti u današnjem svijetu i "da je nema, trebalo bi ju izmisliti", rekao je u srijedu hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul tijekom predavanja "Hrvatska i UN" na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

Ministar Žužul je na predavanju upriličenom u povodu Dana UN-a, koji se obilježava 24. listopada, studentima rekao kako je ocjena o nužnosti institucije poput UN-a utemeljena, jer je Hrvatska prošla sve faze odnosa prema Svjetskoj organizaciji, od idealiziranja, preko otrežnjenja, do realne procjene stvarnih mogućnosti.

"Ako bih htio u jednoj rečenici dati ocjenu UN-a, onda bih upotrijebio parafrazu (ruskog pisca Fjodora Mihajloviča) Dostojevskog i rekao da Ujedinjenih naroda nema, trebalo bi ih pod hitno izmisliti", rekao je Žužul, podsjetivši kako i male države u UN-u mogu izraziti svoje mišljenje, jer je jaz između malih i velikih mnogo manji nego u drugim područjima.

"Konačni dokaz suverenosti jedne države je članstvo u Ujedinjenim narodima", rekao je Žužul, spomenuvši kako je u vrijeme stvaranja Hrvatske pojam UN bilo idealiziran i da se mislilo da će svi problemi nestati s ulaskom u tu organizaciju.

Faza otrežnjenja je stigla kad je, za rata, Hrvatska postala svjesna svih ograničenja Svjetske organizacije, osobito nemogućnosti da spriječi ili zaustavi rat.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posljednja je faza realnog sagledavanja stvari, u kojoj Hrvatska točno zna što može očekivati od UN-a i što mu može ponuditi.

"Hrvatska smatra da doista ima što pridonijeti Ujedinjenim narodima, s obzirom na sasvim specifična iskustva koja, s obzirom na proživljeni rat, donosi", rekao je Žužul, podjetivši da se Hrvatska kandidirala za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a u razdoblju 2008.-2009.

Žužul je pobrojao tri temeljna poticaja zbog kojih Hrvatska želi biti članicom Vijeća sigurnosti. Prvi je činjenica da bi status članice bio potvrda da je Hrvatska prešla u krug zemalja koje su aktivni kontributori sigurnosti svijeta i da je iza nje razdoblje u kojem je bila objekt svjetske politike.

Drugi je poticaj želja da "na temelju našeg iskustva pridonesemo još boljem funkcioniranju UN-a", a treći da se hrvatska diplomacija nastavi razvijati kao i dosad, odnosno da bude "vrlo aktivna i probitačna", rekao je Žužul.

Ministar Žužul još je pričao o mogućnostima poboljšanja učinkovitosti UN-a u kriznim situacijama, o nikad većim izgledima za povećanje broja stalnih članica Vijeća sigurnosti, o potrebi da se Svjetska organizacija prilagodi izazovima sadašnjosti, kao što je borba protiv terorizma, a predavanje je završio odgovarajući na studentska pitanja.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara