MALO koji film tako snažno tematizira ljudsku patnju kao "Schindlerova lista". Dok su i drugi filmovi, poput potresnog "Idi i smotri" iz 1985., prikazivali brutalnost rata, Spielbergov je film strahote Holokausta približio najširoj publici. Snimljen unutar holivudskog sustava, film je priču o genocidu isprepleo s narativom o herojstvu i tako publici ponudio više od potpunog beznađa kakvo se često viđa u manje komercijalnim ratnim dramama, piše Far Out Magazine.

Posebno je fascinantno da je Spielberg "Schindlerovu listu" snimao iste godine kada i "Jurski park", blockbuster potpuno suprotnog ugođaja. Dok je s jedne strane radio na filmu s divovskim dinosaurima i pionirskim specijalnim efektima, istovremeno se bavio jednim od najmračnijih poglavlja u povijesti čovječanstva.

Tako je u samo jednoj godini uspio stvoriti dva svoja ključna filma. Unatoč tome, Spielberg u početku nije bio siguran je li dorastao zadatku režiranja tako zahtjevnog djela.

Put do Spielbergove režije

Priča o filmu počinje s Poldekom Pfefferbergom, jednim od Židova koje je spasio Oskar Schindler. Pfefferberg je desetljećima pokušavao svoju priču prenijeti na filmsko platno, a to mu je uspjelo tek nakon što je upoznao pisca Thomasa Keneallyja. Keneally je priču pretočio u roman "Schindlerova arka", koji je kasnije osvojio nagradu Booker.

Knjiga je privukla Spielbergovu pažnju, a studio Universal Pictures osigurao je filmska prava. Iako se početkom devedesetih napokon odlučio posvetiti projektu, Spielberg je oklijevao. Zbog vlastite nesigurnosti ponudio je režiju filma drugima, među kojima su bili Martin Scorsese i Roman Polanski.

Zašto je Polanski odbio film

Spielberg se obratio Polanskom iako je on tada već bio kontroverzna osoba zbog uhićenja 1977. pod optužbom za seksualni odnos s maloljetnicom. Pravni proces je još trajao, a redatelj je u to doba davao izjave poput one Martinu Amisu 1979. godine: "Svi žele jebati mlade djevojke!". Spielberg je svejedno bio uvjeren da je Polanski pravi čovjek za taj posao.

Ipak, Polanski je odbio ponudu. Priča mu je bila previše osobna jer je i sam preživio Holokaust. Njegova majka, koja je bila trudna, ubijena je u plinskoj komori u Auschwitzu, a otac mu je bio zatočen u logoru Mauthausen, gdje je uspio preživjeti. Mladi Polanski pobjegao je iz krakovskog geta i skrivao se na selu kod poljske obitelji pod lažnim identitetom.

Tada se očito još nije mogao suočiti s tom temom na filmu. To je učinio tek kasnije, kada je snimio Oscarom nagrađenog "Pijanista" 2002. godine, koji također tematizira nacističke zločine nad Židovima.

Alternativna glumačka i redateljska postava

Osim redateljske, i glavna glumačka uloga mogla je biti potpuno drugačija. Prije nego što je ulogu Oskara Schindlera dobio Liam Neeson, za nju je bio zainteresiran Mel Gibson. "Bio je zainteresiran", potvrdio je za The Hollywood Reporter suosnivač agencije CAA Michael Ovitz. "Njegov agent ga je predložio, ali to se nije trebalo dogoditi. Steven je za tu ulogu htio nekoga tko nije velika filmska zvijezda."

Povijest filma tako je mogla izgledati bitno drugačije. U hipotetskom scenariju, jednu od najsnažnijih priča o Holokaustu režirao bi čovjek koji je priznao krivnju za spolni odnos s maloljetnicom, a glavnu ulogu igrao glumac poznat po antisemitskim ispadima. Na kraju je Spielberg ipak sam preuzeo režiju, a film je osvojio sedam Oscara i postao dio filmske povijesti u obliku u kojem ga danas znamo.