NISMO samo ono što jedemo nego i kako jedemo, pokazala je studija o veličini zalogaja, veličini porcije i brzini konzumiranja hrane. Poslužite li više hrane, brže jedete i zalogaji su vam veći, više ćete i pojesti, ključan je nalaz studije američkih i nizozemskih nutricionista koji vjerojatno nikoga neće iznenaditi.

Istraživanje u kojemu su sudjelovala 44 muškarca i 44 žene daje dodatnu težinu ranijim upozorenjima protiv brzog konzumiranja hrane jer organizmu treba do dvadesetak minuta da signalizira mozgu da je tijelo sito. 

Probava počinje već u ustima, zbog čega je brzina kojom jedemo vrlo bitna.

Ljudi koji jedu prebrzo uzimaju velike zalogaje i gutaju brzo pa slina i enzimi ne stignu podmazati hranu i usitniti je prije nego što dospije u želudac. 

Po studiji, ljudi jedu više ako su im tanjuri puniji. Doduše, to ne znači da s njega treba pojesti baš sve, ali će većina pojesti u prosjeku 43 posto više nego što je uobičajeno ako su porcije za tri četvrtine veće. 

U sklopu studije grupa muškaraca i žena jela je tjesteninu sa sirom jednom tjedno tijekom mjesec dana. Veličina porcije svaki je put bila drugačija i varirala je između 400 i 700 grama.

Stručnjaci sa sveučilišta Penn State i iz nizozemskog Maastrichta analizirali su koliko su brzo ispitanici jeli i kolika je bila veličina njihovih zalogaja, a mjerili su i težinu tanjura prije i poslije obroka. 

Onima koji žele u sebe unijeti manje kalorija rezultati nude vrlo praktične zaključke. 

Ako pazite na veličinu porcije, jedete sporije i manjim zalogajima, izbjeći ćete prejedanje, objavila je glavna autorica studije Paige Cunningham iz Američkog društva nutricionista. 

Rješenje postoji i za one koji se ne žele odreći većih porcija - birajte namirnice s manje kalorija, rekla je Cunningham.