Jedan je bejzbolaš otkrio kako je u potrazi za većom snagom i bržim oporavkom svakodnevno konzumirao nevjerojatnu količinu sirovih jaja. Sportaši su poznati po tome da pomiču granice, no Ryan Lambert, igrač New York Metsa, svoj je režim odveo na potpuno novu razinu. U jednom je razdoblju 23-godišnjak pio čak 30 sirovih jaja dnevno kako bi izgradio mišiće i ubrzao oporavak tijela, piše Unilad.
U razgovoru za MLB.com Lambert je priznao da početak nije bio nimalo lagan. "Prvi dan je definitivno zahtijevao prilagodbu. Ali ja nisam mekušac. Volim se suočiti s nedaćama i izazovima, to me na neki način motivira", rekao je.
Za ovakvu "dijetu s jajima" zainteresirao se nakon što je prije dvije godine na društvenim mrežama vidio video o potencijalnim zdravstvenim koristima. Iako više ne pije 30 jaja dnevno, kaže da je primijetio značajan napredak, a kao jednu od glavnih prednosti ističe impresivnu brzinu izbačaja, koja je, prema njegovim riječima, prešla 160 kilometara na sat.
Lambert nije jedini koji je iskušao ovakav režim. YouTuber i znanstvenik Nick Norwitz (PhD), ujedno i student medicine, proveo je sličan eksperiment te je odlučio jesti 24 jaja dnevno tijekom cijelog mjeseca.
Objasnio je da 720 jaja mjesečno znači unos od 133.200 mg kolesterola, no njegova je pretpostavka bila da tolika količina zapravo "neće podići razinu kolesterola", a "pogotovo ne LDL kolesterola".
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) objašnjavaju da se LDL kolesterol ponekad naziva "lošim" kolesterolom. "On čini većinu kolesterola u vašem tijelu. Visoke razine LDL kolesterola povećavaju rizik od srčanih bolesti i moždanog udara", navodi se u pojašnjenju.
>>Čovjek je jeo 24 jaja dnevno 30 dana. Nalazi krvi bili su šokantni
Na kraju eksperimenta Norwitz je izjavio da mu se, unatoč tome što je pojeo gotovo 1000 jaja u samo 30 dana, kolesterol nije povećao. "Iako se moj prehrambeni unos kolesterola više nego udvostručio, moj LDL kolesterol zapravo je pao za dva posto tijekom prva dva tjedna", naveo je. U sljedeća dva tjedna razina LDL kolesterola pala mu je za dodatnih 18 posto.
Norwitz je ponudio i objašnjenje mehanizma koji bi mogao stajati iza takvog ishoda: veći unos prehrambenog kolesterola kod nekih ljudi može potaknuti regulatorne procese zbog kojih organizam smanjuje vlastitu proizvodnju kolesterola u jetri, pa se vrijednosti u krvi ne moraju nužno povećati.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da ovakvi ekstremni režimi nisu za svakoga te da se prije većih promjena u prehrani valja posavjetovati s liječnikom ili nutricionistom.