Dara, pobjednica Eurosonga 2026., ranije je javno govorila o dijagnozi ADHD-a, koju je dobila u odrasloj dobi. To je iskustvo spominjala i u kontekstu svojeg albuma ADHDARA, objavljenog 2025. godine. "Taj album bio je o prihvaćanju svakog kontradiktornog dijela sebe: kaosa, osjetljivosti, vatre. Bilo je zastrašujuće i oslobađajuće u jednakoj mjeri", izjavila je Dara.
Naime, poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD) nije stanje koje pogađa isključivo djecu; mnogi odrasli svakodnevno se suočavaju s njegovim simptomima, često i bez postavljene dijagnoze. ADHD se kod odraslih može očitovati kao kronična neorganiziranost, poteškoće u održavanju odnosa, problemi s fokusom, stalni unutarnji nemir i otežano upravljanje emocijama. Ove poteškoće mogu značajno utjecati na profesionalni uspjeh, osobne odnose i općenito zadovoljstvo životom, piše Healthline.
Što je ADHD?
Poremećaj pažnje s hiperaktivnošću neurorazvojni je poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu, ali njegovi simptomi često traju i u odrasloj dobi. Mnogi, osobito žene kod kojih se simptomi mogu drugačije manifestirati, ostaju nedijagnosticirani do zrelije dobi. Neliječeni ADHD može stvoriti ozbiljne prepreke u svakodnevnom funkcioniranju, od obavljanja posla do održavanja stabilnih veza.
Kako se ADHD očituje kod odraslih
Simptomi ADHD-a kod odraslih mogu se grupirati u nekoliko ključnih područja. Za dijagnozu je potrebno da osoba pokazuje najmanje pet simptoma tijekom minimalno šest mjeseci, i to u mjeri koja joj ometa svakodnevni život.
Poteškoće s fokusom i organizacijom
Jedan od najprepoznatljivijih simptoma je nedostatak fokusa. To ne znači samo poteškoće s obraćanjem pažnje, već i laku ometenost, preskakanje detalja i poteškoće s dovršavanjem zadataka. Osobe s ADHD-om često imaju problema s organizacijom i upravljanjem vremenom - mogu kasniti, odgađati obveze i teško im je logički odrediti prioritete. Zaboravljivost je također česta, od gubljenja stvari do zaboravljanja važnih datuma, što okolina pogrešno može protumačiti kao nemar. Zanimljivo je da se može javiti i hiperfokus, stanje potpune udubljenosti u aktivnost, pri čemu osoba gubi pojam o vremenu i okolini.
Nemir i emocionalna nestabilnost
Odrasli s ADHD-om često opisuju osjećaj kao da se njihov "unutarnji motor" nikada ne gasi. Taj stalni nemir može voditi u frustraciju i anksioznost, pogotovo kada ne mogu odmah djelovati. Život s ADHD-om može uključivati i emocionalnu nestabilnost; male frustracije mogu se činiti nepremostivima, a promjene raspoloženja su česte. Impulzivnost je još jedna karakteristika koja se može manifestirati kao prekidanje drugih u razgovoru, nepromišljeno djelovanje bez razmišljanja o posljedicama ili društveno neprikladno ponašanje.
Utjecaj na odnose i sliku o sebi
Zbog simptoma poput nepažnje ili čestog prekidanja sugovornika, osobe s ADHD-om mogu djelovati nezainteresirano ili neodgovorno, što može narušiti privatne i poslovne odnose. Poteškoće u školi, na poslu i u vezama često dovode do samokritičnosti i stvaranja negativne slike o sebi. Mnogi odrasli s ADHD-om te izazove doživljavaju kao osobne neuspjehe, što dodatno utječe na njihovo samopouzdanje. S time je povezan i nedostatak motivacije, koji u kombinaciji s odgađanjem i lošim organizacijskim vještinama otežava dovršavanje projekata.
Zdravstvene posljedice
Stalni napor potreban za fokusiranje, hiperaktivnost i problemi sa spavanjem mogu dovesti do kroničnog umora, koji dodatno pogoršava probleme s pažnjom. Impulzivnost i neorganiziranost mogu uzrokovati zanemarivanje fizičkog zdravlja, što se može očitovati kao neuravnotežena prehrana, izbjegavanje tjelovježbe ili preskakanje uzimanja terapije. Istraživanja također pokazuju da su osobe s ADHD-om sklonije zlouporabi supstanci poput alkohola, duhana ili droga, vjerojatno u pokušaju samoliječenja kako bi poboljšale fokus, smanjile anksioznost ili lakše zaspale.
Put do dijagnoze
Ne postoji jedinstveni test za ADHD. Dijagnozu postavlja stručnjak za mentalno zdravlje nakon detaljnih razgovora u kojima procjenjuje trenutačne i simptome iz djetinjstva te isključuje druga stanja koja mogu uzrokovati slične poteškoće, poput anksioznosti, depresije ili bipolarnog poremećaja. Iako pojam "visokofunkcionalni ADHD" nije službeni medicinski termin, on opisuje osobe čiji su simptomi blaži ili koje su razvile učinkovite strategije nošenja. No, čak i u takvim slučajevima, upravljanje stanjem zahtijeva mnogo energije, pa su dijagnoza i podrška i dalje korisni.
Liječenje i podrška
ADHD je stanje kojim se može upravljati. Ako sumnjate da imate simptome koji vam remete život, preporučuje se potražiti stručnu procjenu. Dostupne su različite vrste pomoći, uključujući kognitivno-bihevioralnu terapiju (KBT), tehnike upravljanja stresom, savjete o prehrani te, u mnogim slučajevima, lijekove. Razgovor sa stručnjakom za mentalno zdravlje može vam pomoći da pronađete najbolji pristup za sebe i poboljšate kvalitetu života.