Prerađeno meso danas je posvuda - od brzih doručaka do kasnonoćnih zalogaja - i često privlači jakim okusima i jednostavnom pripremom. Upravo zbog te praktičnosti mnogi mu teško odolijevaju, iako ono može skrivati ozbiljne zdravstvene rizike.
No, dijetetičarka Catherine Gervacio upozorava da mnoga takva mesa imaju visok udio masti, mogu potaknuti upale u organizmu i čak se dovode u vezu s povećanim rizikom od raka. Iako povremeno uživanje nije problematično, redovita konzumacija određenih vrsta prerađenog mesa može ozbiljno opteretiti želudac i negativno utjecati na cjelokupno zdravlje. Ovo su dvije vrste na koje, prema njezinim riječima, treba posebno obratiti pozornost.
Hrenovke i kobasice česti su favoriti na roštiljima, sportskim događanjima i obiteljskim okupljanjima. Brzo se pripremaju i izrazito su ukusne, no upravo način na koji se postiže taj okus čini ih problematičnima. "Ove namirnice imaju mješavinu masti i mesa kako bi bile ukusnije. To znači da sadrže velik broj kalorija koje dolaze upravo iz masti", kaže Gervacio za SheFinds.
Međutim, problem nije samo u masnoći. Mnoge hrenovke i kobasice sadrže i nitrite - kemijske konzervanse koji pomažu da meso dulje izgleda svježe i produžuju mu rok trajanja. Prema riječima dijetetičarke, nitriti su "povezani s rakom", što redovitu konzumaciju čini upozoravajućim znakom za dugoročno zdravlje. Kombinacija visoke masnoće i ovih dodataka može pridonijeti upalama u želucu, debljanju i povećanom riziku od kroničnih bolesti, zbog čega bi ove proizvode trebalo čuvati za povremene prilike, a ne svakodnevno konzumirati.
Malo koja namirnica simbolizira uživanje poput slanine. Hrskavi i slani okus čini je čestim izborom za doručak ili dodatkom burgerima i salatama. Ipak, Gervacio ističe da se slanina "zapravo smatra masnoćom zbog omjera masti u odnosu na stvarnu količinu mesa".
Jedna kriška slanine sadrži 10,4 grama masti, ali samo 3,84 grama proteina. Kako bi to stavila u kontekst, dijetetičarka dodaje: "Masnoća pridonosi visokom kalorijskom unosu od 110 kalorija, što je već ekvivalentno dvjema kriškama kruha." Takav omjer znači da slanina pruža malo stvarne nutritivne vrijednosti, dok istovremeno može potaknuti upalne procese u želucu i šire u organizmu. Ako se konzumira, preporučuje se ograničiti količinu ili posegnuti za alternativama poput pureće slanine, koja sadrži manje masti i kalorija.
Dakle, prerađeno meso poput hrenovki, kobasica i slanine najbolje je konzumirati umjereno. Visok udio masti, zajedno s konzervansima poput nitrita, može povećati upalne procese, dodati suvišne kalorije i s vremenom potencijalno povećati rizik od raka. Gervacio naglašava važnost svjesnog odabira hrane, pri čemu fokus na cjelovite i minimalno prerađene izvore proteina može imati povoljniji učinak na zdravlje.
Kad se sljedeći put pojavi želja za dimljenim i slanim okusima prerađenog mesa, vrijedi se prisjetiti da je povremeno uživanje u redu, ali da redovita konzumacija može imati značajnu cijenu za zdravlje. Umjerenost, raznolikost i promišljeni izbori ključni su za dugoročno očuvanje dobrobiti.