NIJE tajna da je prerađena hrana, iako jeftina i lako dostupna, užasna za naše zdravlje.
Štoviše, iznimno prerađena hrana s konzervansima i dodanim šećerom povezuje se s većim rizikom od srčanih bolesti i prerane smrti, prema studiji objavljenoj prošlog mjeseca u magazinu American Journal of Clinical Nutrition.
Naime, skupina talijanskih istraživača pratila je 24.325 muškaraca i žena u dobi od 35 i više godina i to u periodu do 10 godina, prikupljajući podatke o njihovim prehrambenim navikama i zdravstvenim ishodima. Otkrili su da sudionici koji su jeli puno prerađene hrane imaju veći rizik od umiranja od kardiovaskularnih bolesti, srčanog ili moždanog udara u odnosu na one koji nisu jeli takvu hranu. Što su više prerađene hrane jeli, to je bio veći rizik, pokazali su rezultati.
Sudionici koji su konzumirali najviše prerađene hrane u ovoj su studiji pojeli najmanje 15% dnevnih kalorija u obliku ultraprocesirane hrane, a neki od njih i do 50%. Za većinu ljudi to je iznosilo između 300 do 1250 kalorija dnevno unesenih putem prerađene hrane. U praksi je to ekvivalent dvije do osam porcija hrenovki, bombona, gaziranih pića ili sličnog.
Ljudi u toj kategoriji imali su 58% veću vjerojatnost da će tijekom studije umrijeti od kardiovaskularnih bolesti u odnosu na njihove vršnjake koji su konzumirali najmanje ultraprocesirane hrane (ne više od otprilike jedne porcije dnevno). Također su imali 52% veću vjerojatnost da će umrijeti od moždanog udara ili druge vrste cerebrovaskularne bolesti.
Ultraprocesirana hrana uključuje hranu proizvedenu s industrijskim aditivima, poput kukuruznog sirupa s visokim udjelom fruktoze i prerađenih ulja. Najčešći oblici ultraprocesirane hrane u ovoj talijanskoj studiji bili su pizza, grickalice i pite te prerađeno meso (uključujući bilo što sušeno ili dimljeno, poput slanine i kobasica). No ova definicija uključuje i neke iznenađujuće primjere, poput granole ili aromatiziranog jogurta, koji se na prvi pogled mogu činiti zdravima.
To je zato što se ultraprocesirana hrana odnosi na bilo koju hranu koja je pakirana u gotovom formatu, proizvedena u tvornici s gustinima, konzervansima, bojom i drugim dodacima. Takva hrana će vjerojatno sadržavati kukuruzni sirup, proteinske izolate, prerađena sjemenska ulja i druge sastojke kako bi održali okus i održali ih jestivima što dulje.
Ostali primjeri prerađene hrane uključuju bombone, gazirana pića, pekarske proizvode poput kruha, margarin, energetske napitke, hrenovke i pileće medaljone.
Ultraprocesirana hrana tjera nas da jedemo više šećera
Prethodno istraživanje otkrilo je da ultraprerađena hrana ima tendenciju biti vrlo ukusna, što znači da nam može izazvati intenzivniji osjećaj gladi i potaknuti prejedanje.
Istraživači u ovom najnovijem istraživanju istakli su da je šećer igrao glavnu ulogu u riziku povezanom s prerađenom hranom. Konzumacija previše šećera ranije je bila povezana sa zdravstvenim problemima, uključujući bolesti srca, pretilost i dijabetes. Dokazi također sugeriraju da umjetna sladila mogu predstavljati sličan zdravstveni rizik.
No ni šećer ni drugi sastojci poput zasićenih masti ne mogu u potpunosti objasniti zdravstvene rizike, što znači da još uvijek ne razumijemo u potpunosti zašto je ultraprerađena hrana toliko opasna. Potrebno je više istraživanja kako bi se bolje razumjelo što stoji iza tih zdravstvenih rizika. Međutim, ono što znamo jest da zamjena hrane s minimalno prerađenim namirnicama pomaže smanjiti te rizike. To uključuje cjelovite namirnice poput svježeg voća i povrća, neprerađenog nemasnog mesa, cjelovitih žitarica i zdrave izvore masti poput maslinovog ulja i avokada, navodi Insider.