Oni koji u 60-im godinama pate od ovih problema u većem su riziku od demencije

NEDAVNO provedeno istraživanje, koje su proveli istraživači iz neprofitne istraživačke organizacije RAND, usporedilo je 181 čimbenik rizika s razvojem demencije među 20 tisuća sudionika, prenosi HuffPost.

Istraživanje je analiziralo podatke iz nacionalno reprezentativne američke studije Health and Retirement Study, koja uključuje samo osobe starije od 50 godina, te procijenilo vjerojatnost povezanosti različitih čimbenika rizika s demencijom dvije, četiri i 20 godina nakon što sudionik navrši 60 godina.

Na koje čimbenike rizika treba obratiti pozornost sa 60 godina?

Kako prenosi HuffPost, istraživači su primijetili "statistički značajne varijacije u prevalenciji demencije kod osoba otprilike u 80. godini, ovisno o njihovim karakteristikama koje su zabilježene kada su imali oko 60 godina".

Prema rezultatima koje su podijelili u istraživanju, čimbenici rizika za 60-godišnjake, koji su povezani s povećanim rizikom od demencije, uključuju:

• Osobe koje imaju lošije fizičko zdravlje
• Osobe koje su imale moždani udar
• Osobe koje imaju niže kognitivne sposobnosti
• Osobe koje imaju funkcionalna ograničenja u kretanju, brizi o sebi, komunikaciji i sličnom
• Osobe koje imaju prisutnost određenih gena
• Osobe koje nikad nisu radile ili su radile samo nekoliko godina
• Osobe koje imaju dijagnosticiran dijabetes ili indeks tjelesne mase 35 ili više 
• Osobe koje nikad nisu pile alkohol ili one koje su ga prekomjerno konzumirale
• Osobe koje nikada ne vježbaju
• Osobe koje ostvaruju niske rezultate na različitim fizičkim testovima
• Osobe koje imaju nižu savjesnost
• Osobe koje slabije sudjeluju u hobijima i aktivnostima koje uključuju nove informacije.

Kako prenose iz HuffPosta, istraživači vjeruju da je čak 45 posto rizika od demencije "moguće smanjiti promjenom određenih životnih navika".

Ako pate od većine ovih znakova to ne znači nužno da ćete i razviti demenciju, tvrde istraživači, već samo da se rizik od razvoja bolesti povećava. U istraživanju su zaključili da "održavanje što zdravijeg i društveno aktivnog načina života može pomoći u očuvanju zdravlja mozga".