FOKUS na unos proteina usmjerio je mnoge prema zrnatom siru, no grčki jogurt popularan je već više od desetljeća. Njegova se popularnost poklapa s rastućim interesom za zdravlje crijeva, temom koja je aktualna još od kraja 2000-ih.
Zdravlje probavnog sustava ključno je za cjelokupno stanje organizma i ne odnosi se samo na želudac. Dijetetičari pojašnjavaju da probavni sustav čine i jednjak, tanko i debelo crijevo te crijevni mikroorganizmi koji pomažu tijelu iskoristiti hranjive tvari. Grčki jogurt smatra se namirnicom koja može podržati zdravlje probave i opće dobro stanje.
"Grčki jogurt je gušći i kremastiji jer se tijekom proizvodnje cijedi kako bi se uklonio veći dio tekuće sirutke", objašnjava za Parade Paloma Vega, registrirana dijetetičarka iz Georgije. "Zbog tog postupka, grčki jogurt u pravilu ima više proteina, manje ugljikohidrata i nešto manje kalcija od običnog jogurta. Ipak, obje vrste mogu biti hranjiv izbor, što ovisi o individualnim potrebama."
Naravno, važan je i okus, jer namirnicu vrhunskog sastava nećete redovito jesti ako vam se ne sviđa. "Što se okusa tiče, grčki jogurt je kiseliji i oštriji, dok je obični jogurt neutralniji", napominje Eleana Kaidanian, dijetetičarka i vlasnica savjetovališta Long Island Nutritionist. "Obični jogurt možete zamisliti kao razrijeđenu verziju grčkog.
Svakodnevna konzumacija za zdravlje crijeva
Prema riječima dijetetičara, za većinu ljudi svakodnevna konzumacija grčkog jogurta je sigurna i može poboljšati probavu.
Kaidanian ističe da je jogurt jedan od rijetkih izvora probiotika. To su žive bakterije koje podupiru zdravlje crijeva jer uravnotežuju njegovu mikrofloru. Dodaje da se u grčkom jogurtu često nalaze kulture kao što su L. bulgaricus, S. thermophilus, Bifidobacteria i L. acidophilus.
"Na najosnovnijoj razini, ako svakodnevno jedete jogurt, izlažete svoja crijeva korisnim bakterijama", kaže ona. "Dobre bakterije natječu se sa štetnima za prostor i hranjive tvari. Ako imate više dobrih mikroba, oni će se razmnožavati i djelovati kao prirodna obrana od patogena."
Dugoročno, istraživanja pokazuju da probiotici mogu poboljšati imunitet. Za poboljšanje zdravlja crijeva i vidljive učinke na cijeli organizam, grčki jogurt potrebno je jesti redovito, kroz dulje razdoblje. Pritom je važno provjeriti sadrži li odabrani jogurt kulture potrebne probavnom sustavu.
Koristi koje nadilaze probiotike
Deklaracija otkriva i druge sastojke korisne za probavu. Obični grčki jogurt bogat je proteinima, s oko 16 grama po manjem pakiranju, dok je udio ugljikohidrata nizak, otprilike 6 grama.
"Kombinacija proteina i relativno niskog udjela ugljikohidrata pomaže usporiti probavu i može smanjiti nagle skokove šećera u krvi nakon obroka, osobito u usporedbi sa slatkim doručkom ili grickalicama", kaže Vega. "Kombiniranje grčkog jogurta s namirnicama bogatim vlaknima, poput bobičastog voća ili orašastih plodova, može pružiti još uravnoteženiji obrok."
Niža razina šećera u krvi nakon obroka može se primijetiti odmah. Regulacija dugoročnog šećera (A1C) je, međutim, cjeloživotni proces, a redovita konzumacija grčkog jogurta u tome može pomoći. Vega dodaje da je grčki jogurt zbog toga dobar izbor za osobe s dijabetesom ili predijabetesom. Poveznica između šećera u krvi i zdravlja crijeva značajnija je nego što se čini.
"Ova gusta i kremasta hrana bogata proteinima vrlo je zasitna, što može dovesti do smanjene želje za hranom i manje grickanja između obroka ako se jede redovito", kaže Julia Zumpano, dijetetičarka u klinici Cleveland.
Smanjen apetit može se osjetiti već nakon jedne porcije, no za primjetan gubitak i održavanje tjelesne težine potrebna je višemjesečna redovita konzumacija. Grčki jogurt može biti lakše probavljiv osobama koje teže podnose mlijeko ili obični jogurt.
"Grčki jogurt sadrži manje laktoze od običnog jogurta, zbog čega ga neke osobe osjetljive na laktozu lakše podnose", napominje Vega.
Potencijalni nedostaci za probavu
Iako je grčki jogurt uglavnom koristan, nije prikladan za svakoga niti rješava sve probavne tegobe. "Iako grčki jogurt ima manje laktoze od običnog, on je i dalje sadrži, pa ljudi s intolerancijom na laktozu mogu osjetiti probavne smetnje", kaže Vega. "Drugi možda imaju alergiju na mlijeko ili jednostavno izbjegavaju mliječne proizvode iz osobnih ili kulturoloških razloga."
Ona napominje da postoje i alternative bez mliječnih sastojaka, ali s drugačijim nutritivnim profilom. Važno je znati da se ni grčki jogurti ne razlikuju samo po prisutnosti živih kultura.
"Ako grčki jogurt nije običan, odnosno natur, često sadrži veliku količinu dodanog šećera koji prikriva njegov kiselkasti okus", kaže Zumpano. "Dugotrajna svakodnevna konzumacija velikih količina dodanog šećera negativno utječe na zdravlje, a to uključuje povećan rizik od debljanja, dijabetesa i metaboličkog sindroma."
Istraživanja pokazuju da dodani šećeri mogu loše utjecati i na crijevne bakterije. Kaidanian stoga predlaže odabir običnog grčkog jogurta, a za one kojima je takav okus jednoličan, nudi savjet.
"Obični grčki jogurt omogućuje vam da sami kontrolirate koliko ćete ga zasladiti", napominje Kaidanian. "Svježe voće, cimet ili malo meda mogu dati okus bez oslanjanja na velike količine dodanog šećera."
Kombiniranjem grčkog jogurta sa svježim voćem rješava se još jedan njegov nedostatak - manjak vlakana. Kada u prehrani nema dovoljno vlakana, probava se usporava, što može uzrokovati nadutost i zatvor.
"Dodavanjem vlakana iz voća, povrća, orašastih plodova, sjemenki ili cjelovitih žitarica osjećaj sitosti traje dulje nego nakon samog jogurta", pojašnjava Kaidanian.