Jesu li kukci hrana budućnosti?

Foto: Shutterstock

OSIM što su neprocjenjivi oprašivači usjeva i biljaka, učinkoviti razlagači otpada i ključni regulatori ekosustava, kukci mogu biti dio zdrave, održive i pristupačne prehrane za ljude i životinje. Budući da svjetska populacija raste, bit će izazov zadovoljiti svačije prehrambene potrebe tradicionalnim izvorima proteina. Očekuje se da će se globalna populacija povećati za 2 milijarde ljudi u sljedećih 30 godina, pa će se i proizvodnja mesa vjerojatno morati udvostručiti kako bi se zadovoljila potražnja.

Međutim, moramo razmišljati o značajnom utjecaju koji bi to imalo na okoliš jer znamo da je za uzgoj stoke potrebno puno zemlje - oko 70% ukupne površine koja se koristi za poljoprivredu - a usto stoka emitira do 18% svih emisija stakleničkih plinova koji uništavaju naš planet i dovode do globalnog zatopljenja.

S druge strane, ako Europska unija želi ispuniti postavljene ciljeve održivog razvoja i zaustavljanje negativnih klimatskih promjena, moraju se početi tražiti drugi izvori proteina. Danas se već zna da se jestivi kukci mogu uzgajati korištenjem 50% do 90% manje zemlje u odnosu na uzgoj stoke i da proizvode oko 100 puta manje emisija stakleničkih plinova. Nadalje, kukce se može hraniti organskim otpadom - hranom koju inače bacamo. 

Hranjiva alternativa klasičnom mesu?

Iako točan nutritivni sadržaj insekata ovisi o njihovoj vrsti, prehrani i stadiju životnog ciklusa, kukci mogu osigurati visokokvalitetne proteine ​​i hranjive tvari za ljude i životinje koji su istovrijedni onima koje daju tradicionalno meso i riba. Bogati su i vlaknima i mikronutrijentima poput bakra, željeza i magnezija. Međutim, rizik od alergije na konzumaciju insekata uvelike varira, ovisno o vrsti koja se konzumira. Kako bi oni tek trebali postati novi izvor prehrane u Europi, nužna su istraživanja kojima bi se utvrdila osjetljivost stanovništva na pojedine vrste.

Jestivi kukci i održivost: zeleni izvor proteina?

Proizvodnja i konzumiranje insekata smatraju se iznimno važnim i potrebnim. U prosjeku kukci mogu pretvoriti 2 kg hrane koju pojedu u 1 kg obroka za nas, dok je govedu za to potrebno približno 8 kg hrane. Kad se sjetimo koliko manje stakleničkih plinova proizvode kukci, prevaga opet ide na njihovu stranu. 

Tradicionalna hrana u zemljama Azije, Afrike i Latinske Amerike

Uobičajena je zabluda na našim prostorima da se kukce konzumira u vrijeme gladi, ali u većini slučajeva njih se konzumira zbog njihova okusa. Neke vrste insekata, poput gusjenica mopane u južnoj Africi, često se prodaju u luksuznim restoranima kao skupa poslastica.

Europska regulativa

Nama, ali i životinjama potrebni su novi izvori proteina. Ne čudi stoga da je Europska komisija u lipnju 2021. odobrila stavljanje suhih ličinki brašnara na popis hrane koja je sigurna za konzumiranje, čime je brašnar postao prvi jestivi insekt odobren za ljudsku konzumaciju u Europskoj uniji. Ubrzo nakon toga na popis je uvršten i skakavac (Locusta migratoria), a 10. veljače ove godine Komisija je odobrila stavljanje na tržište trećeg kukca - kućnog cvrčka (Acheta domesticus).

Ovi su kukci namijenjeni za stavljanje na tržište kao grickalice, sastojci prehrambenih proizvoda u dehidriranom ili zamrznutom obliku ili pak kao prašak. Europskoj komisiji su podneseni zahtjevi za odobrenje još devet vrsta kukaca.

Pročitajte više