HRANA nam je potrebna za preživljavanje i gotovo je cijeli planet usmjeren na njezinu proizvodnju. Na mnogim mjestima čak uživamo u izobilju hrane, a u lokalnoj trgovini možemo izabrati stotine vrsta različitih prehrambenih namirnica koje dolaze iz svih kutaka svijeta. Ovo je zapravo zlatno doba hrane. Ali nije uvijek bilo tako lako.
Tisućljećima su se mudri ljudi snalazili s onim što su imali oko sebe. Lovili su i tragali za hranom te pripremali jela koristeći samo lokalne sastojke. Metode poput sušenja, fermentacije, dimljenja i kiseljenja korištene su kako se hrana ne bi pokvarila. Postoje dokazi da su ljudi konzumirali određene namirnice poput maslaca i kruha tisućama godina ranije, baš kao i vino i pivo. Evo nekih namirnica i jela u kojima uživamo puno duže nego što ste ikada mislili.
Tamales
Tamales je tradicionalno srednjoameričko jelo od mase, tijesta pripremljenog od sitno mljevenog kukuruznog brašna, ulja i začina, koje se kuha na pari u omotu od kukuruzne ljuske ili lista banane. Omot se može baciti prije jela ili koristiti kao tanjur.
Tamales se može puniti mesom, sirevima, voćem, povrćem, začinskim biljem, čilijem ili bilo kojim dodacima prema ukusu. Ovaj srednjoamerički skup delicija datira sve do 8000. godine prije nove ere. Drevni Olmeci, koji prethode Toltecima i Majama, stvorili su tamales kao praktičan prehrambeni proizvod. Olmeci su u to vrijeme bili nomadi, stalno u pokretu zbog lova, preseljenja ili rata.
Trebalo im je nešto što će se lako pripremiti i nositi te su izmislili tamales. U tamalesu se i danas uživa u cijelom Meksiku i Srednjoj Americi, Južnoj Americi, na Karibima, u SAD-u, pa čak i na Filipinima.
Palačinke
Kada su znanstvenici analizirali zrnca škroba pronađena na alatima za mljevenje starim 30.000 godina, došli su do otkrića da su se palačinke pripremale već tijekom kamenog doba. I tada su bile plosnate kao i sada, ali su sastojci drevnih palačinki bili drugačiji od onih koje radimo danas.
Brašno se radilo od samljevenog samoniklog bilja, uključujući paprat i rogoz, miješalo se s vodom i kuhalo na vrućem kamenu. Iako su vjerojatno imale teksturu kruha, a ne današnjih spužvastih, pahuljastih palačinki, dugo su trajale bez gubitka okusa. Kasnije su Rimljani i Grci koristili pšenično brašno i ulje u izradi palačinki, a jeli su ih uz kiselo mlijeko ili med.
Zanimljivo, kada je tijelo Ötzija ili ledenog čovjeka, koji je živio prije oko 5300 godina, pronađeno 1991. godine u Alpama, analiza njegovog želučanog sadržaja otkrila je tragove koji su istraživače naveli da vjeruju kako se njegov posljednji obrok sastojao od pšeničnih palačinki.
Kruh
Kruh se smatra jednom od osnovnih namirnica i kamenom temeljcem ljudske prehrane kroz povijest. Poput palačinki, priprema kruha je jednostavna i iziskuje jednostavne i lako dostupne sastojke. Sve što je potrebno za izradu kruha su brašno i voda. Danas znamo da su ljudi pravili brašno prije 32.000 godina tako što su, pomoću jednostavnih kamenih alata, mljeli razne samonikle žitarice.
Postoje dokazi da se u to vrijeme kruh pravio u Europi i Australiji. Stručnjaci su pronašli ostatke škroba na kamenju koje je korišteno za tucanje biljaka i smatraju da se ekstrakt škroba, iz korijenja biljaka poput paprati, valjao na ravnom kamenu, a zatim stavljao u vatru i pekao u rani oblik pogače.
Tek oko 300. godine prije nove ere Egipćani su počeli eksperimentirati s dizanjem tijesta i počeli pripremati lagane i rahle štruce kruha. 2300 godina kasnije i dalje uživamo u kruhu uz samo male razlike, a velike su šanse da ćemo, ako opstanemo, u kruhu uživati i nekoliko tisuća godina u budućnosti.
Čokolada
Danas čokoladu smatramo ukusnom, slatkom poslasticom, a njezina se povijest može pratiti barem do ranih astečkih vremena u današnjem Meksiku. Znanstvenici su otkrili da su drevne posude, koje datiraju iz otprilike 1500. godine prije nove ere, sadržavale ostatke teobromina, kemijskog svojstva zrna kakaovca.
Asteci su stvorili gorko piće od kuhanih zrna kakaovca poznato kao xocoatl i zapravo su stvorili prvu vruću čokoladu. U kulturi Maja u čokoladi se uživalo tijekom obroka, često u kombinaciji s čili papričicama i medom u gustom piću.
Druge studije pokazuju da su Olmeci čokoladu koristili već 4000 godina prije nove ere, davno prije Asteka. Tko god da je prvi počeo pripremati čokoladu, mi smo zahvalni.
Kokice
Kako bi se došlo do jestivog dijela određenih sorti kukuruza, zrna se moraju dovoljno zagrijati kako bi im vanjska ljuska puknula, usput se pretvarajući u ono što danas poznajemo kao kokice.
Vrste kukuruza za kokice domorodački su narodi uzgajali već oko 5000 godina prije Krista, a najstariji ostaci su pronađeni u Špilji šišmiša u Novom Meksiku. Iako danas kokice smatramo grickalicom, u pravilu su se jele za doručak sve do početka 20. stoljeća.
Cheesecake
Današnje verzije torte od sira zahtijevaju velike količine krem sira koji je izumljen tek 1827. godine. Međutim, ispostavilo se da su stari Grci bili veliki ljubitelji slatkog i da su, koristeći jednostavnu, ali ukusnu mješavinu meda, brašna i svježeg sira, pripremali lagani kolač koji se često posluživao na vjenčanjima, festivalima i drugim svečanostima.
Iako nije točno poznato kada su ga Grci počeli proizvoditi, znamo da se ovaj kolač od sira služio kao desert sportašima na prvim Olimpijskim igrama 776. godine prije nove ere. Kada su Rimljani osvojili Grčku 146. godine p.n.e., usvojili su recept i počeli dodavati jaja, kao i koricu naranče ili limuna.
Prvi službeni recept za tortu od sira datira iz 230. godine naše ere, a napisao ga je grčki pisac Atenej. Do 1000. godine n.e. torta od sira se proširila zapadnom Europom i postala popularnom u Skandinaviji i Velikoj Britaniji.