Ilustracija: Splitske šape
Udruge za zaštitu životinja su nevladine udruge građana te, shodno tome, nemaju službene ovlasti, jednako kao i bilo koji građanin Republike Hrvatske. Nemamo ovlasti ulaziti na tuđi posjed, oduzimati životinje, kao ni ovlasti sankcioniranja počinitelja prekršajnih i kaznenih djela. Ovlasti da to učine imaju državne službe i njihovi zaposlenici. Slijedi popis najčešćih problema s kojima se građani javljaju Prijateljima životinja te upute kako i kome se obratiti.
Držanje u neprimjerenim uvjetima/zanemarivanje/zlostavljanje/napuštanje životinja
Kada se radi o neposrednom ugrožavanju zdravlja i života životinje te teškom zlostavljanju životinje (svi oblici fizičkog zlostavljanja), što hitnije treba obavijestiti policiju koja sprječava daljnje ugrožavanje životinje i, ako se radi o mučenju i/ili usmrćivanju životinje, podnosi kaznenu prijavu. Kaznenu prijavu zbog zlostavljanja i/ili usmrćivanja životinje može podnijeti i svjedok zlostavljanja/usmrćivanja životinje ili osoba koja ima saznanja o tome, i to pismenim putem nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu. Uz prijavu je potrebno priložiti što više dokaza koji mogu poslužiti u svrhu dokazivanja navoda iz prijave (fotografije ili video snimke, iskazi svjedoka, obdukcijski nalaz, veterinarska dokumentacija).
Članak iz Kaznenog zakona prema kojemu se sankcionira zlostavljanje i ubijanje životinja:
Ubijanje ili mučenje životinja
Članak 205.
(1) Tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini iz koristoljublja,
kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine.
(3) Tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi način izloži životinju tegobnom stanju kroz dulje vrijeme,
kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.
(4) Životinja iz ovoga članka oduzet će se.
U slučaju zanemarivanja životinje (prehrana, neprikladan smještaj, lanac urezan u meso, vidljivo bolesna životinja, sumnja da životinja nije cijepljena protiv bjesnoće i sl.) nadležnoj veterinarskoj inspekciji pismenim putem upućuje se prijava u kojoj treba navesti što više detalja koji upućuju na kršenje Zakona o zaštiti životinja. Uz prijavu je dobro priložiti i što više dokaza kao što su fotografije ili videosnimke, iskazi svjedoka, veterinarska dokumentacija.
Prijava bi trebala sadržavati sve podatke o podnositelju prijave, počinitelju ili vlasniku životinje, kao i o svjedocima koji mogu potvrditi navode iz prijave. Važno: anonimne prijave se uglavnom ne razmatraju. Ako želite ostati anonimni jer mislite da bi osoba koju prijavljujete mogla ugroziti vašu sigurnost, u potpisanoj prijavi nadležnoj instituciji naglasite da želite ostati anonimni prema prijavljenom. Tako inspekcija može kontaktirati vas kao svjedoka, ali prijavljenoj osobi neće dati vaše podatke. Ako se radi o psu i ako postoji sumnja da nije cijepljen, svakako treba i to naglasiti, a na kraju prijave treba zatražiti povratnu informaciju o poduzetom.
Veterinarskoj inspekciji upućuje se i bilo koje drugo kršenje Zakona o zaštiti životinja poput loših uvjeta u zoo dućanima, klanja svinja bez prethodnog omamljivanja, neprikladno držanje tzv. domaćih životinja i tako dalje.
Napuštanje životinje, koje je kažnjivo prema Zakonu o zaštiti životinja, također se prijavljuje veterinarskoj inspekciji. Zlostavljanje, zanemarivanje ili napuštanje životinja za područje grada Zagreba može se prijaviti i na stranicama Info centra.
Popis veterinarskih inspekcija po gradovima, odnosno županijama, nalazi se ovdje.
Prema Kaznenom zakonu i prema Zakonu o zaštiti životinja kažnjivo je uskraćivati životinjama hranu i vodu. U takvim situacijama najprije se zove policija, osobito ako je životinji izravno ugrožen život, a dobro je napisati i prijavu veterinarskoj inspekciji na gore opisan način.
Držanje psa na lancu
Držanje psa na lancu nije zabranjeno zakonom, no dužina lanca na kojem životinja smije biti regulirana je gradskim i općinskim odlukama o načinu držanja kućnih životinja. Također, psi na lancu podliježu općim odredbama Zakona o zaštiti životinja.
Odluke gradova i općina u RH dostupne su na internetu; ako je dužina lanca kraća od minimalne dopuštene, zove se komunalno redarstvo.
Ako lanac ozljeđuje životinju (preuzak, urezan, pretežak i slično), to se smatra zlostavljanjem životinja i prijavljuje se veterinarskoj inspekciji i policiji. Pismena prijava šalje se i ako je pas na lancu izložen gladi, žeđi, svim vremenskim uvjetima i potpunoj nemogućnosti dnevnog kretanja te ako je vidljivo da je pothranjen, bolestan i letargičnog ponašanja.
Trovanje/mučenje/ubojstvo životinje
U slučajevima trovanja, teškog zlostavljanja i ubojstva životinje odmah treba pozvati policiju jer se radi o kaznenom djelu.
Osim na članak 205. Kaznenog zakona, možete se pozvati i na članak 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94) koji zabranjuje mučenje i ubijanje životinja na javnome mjestu (ako se događaj zbio na javnome mjestu):
Član 30.
Tko bez nadzora i neoprezno drži životinje koje mogu povrijediti ili ugroziti građane ili tko na javnom mjestu zlostavlja životinje ili na drugi način loše s njima postupa, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom.
Neprimjereni veterinarski postupci
Neprimjereni postupci od strane veterinara sankcionirani su, za najteže slučajeve povreda, člankom 208. Kaznenog zakona.
Nesavjesno pružanje veterinarske pomoći
Članak 208.
Veterinar ili veterinarski djelatnik koji se pri pružanju pomoći, pregledu, cijepljenju ili liječenju životinje ne pridržava pravila veterinarske struke pa zbog toga nastupi oboljenje, znatno pogoršanje bolesti ili uginuće životinje, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. Osim Općinskom državnom odvjetništvu, neprimjereno i nestručno ponašanje veterinara može se prijaviti Hrvatskoj veterinarskoj komori.
Pucanje u životinju od strane lovaca
Lovci koji ranjavaju i ubijaju pse i mačke, u lovištu ili izvan njega, jednako krše zakon kao i ostali građani. Zakon o lovstvu dopušta lovcima 'uklanjanje' pasa i mačaka koji se 'kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti 300 m od nastambe vlasnika' (članak 55., stavak 2.), pri čemu 'uklanjanje' nije definirano kao ubijanje, kako to najčešće lovci slobodno interpretiraju. Lovci nisu nadležni za zbrinjavanje životinja niti smiju koristiti oružje za uklanjanje kućnih životinja. O izgubljenim ili napuštenim psima i mačkama lovci su dužni izvijestiti udruge za zaštitu životinja ili veterinare koji će provjeriti je li životinja čipirana i oglasiti njeno udomljavanje.
Ako lovac sumnja da je životinja oboljela od bjesnoće, može je uhvatiti koristeći mamce hranom ili strelice za privremeno uspavljivanje i otpremiti u veterinarsku stanicu u karantenu. Ranjavanje i ubijanje pasa i mačaka od strane lovaca može se prijaviti prethodno navedenim institucijama i lovnoj inspekciji. Osim prijavljivanja lovaca koji ubiju psa ili mačku, lovce treba prijaviti i ako se kreću izvan lovišta s puškom bez zaštitne navlake. Područje 300 metara udaljenosti od kuća ne smatra se lovištem.
Ako je lovac upucao životinju koja je pod vašom skrbi, zove se policija zbog kršenja članka 205. Kaznenog zakona, a dobro je obavijestiti i Lovnu inspekciju. Popis inspektora lova nalazi se ovdje.
Izvor: Prijatelji životinja