UDRUGA Prijatelji životinja osvrnula se na obvezu šetanja pasa koja je nedavno uvedena u Njemačkoj te je progovorila o zabrinjavajućem stanju u Hrvatskoj kada su ljubimci u pitanju.
"Pozdravljamo najavu Njemačke da će kroz svoje zakonske propise uvesti obavezu šetanja pasa. Dok u Austriji budući skrbnici moraju proći tečaj kako bi uopće mogli nabaviti psa, plaćaju tzv. porez na pse i imaju pravobranitelja za zaštitu životinja, Hrvatska nema na državnoj razini ni pravilnik o uvjetima držanja životinja!", istaknuli su.
"U Hrvatskoj su propisani neki osnovni uvjeti za držanje kućnih ljubimaca kao što su, primjerice, zabrana trajnog vezanja ili zatvaranja pasa u boks, obavezno cijepljenje protiv bjesnoće, mikročipiranje i kontrola razmnožavanja. No ni to se ne provodi pa i dalje imamo mnoge pse na lancima, neželjene ubijene štence i mačiće zbog neprovedbe kastracija, oko 30 posto pasa neoznačenih mikročipom te jednako toliko onih koji se ne cijepe protiv bjesnoće. Iako je sve to propisano, veterinarska inspekcija rijetko kontrolira, a kazne se ne izriču gotovo nikada".
"Poseban problem predstavljaju uzgajivači pasa, a to je na umu imala i Njemačka kada se odlučila za propisivanje redovitih šetnji. Uzgajivači često drže pse u malim boksovima iz kojih ponekad ne izađu godinama, već služe isključivo za proizvodnju štenaca. Takve pse ne smatraju kućnim ljubimcima, nego sredstvima proizvodnje", dodali su.
Dodaju da osim što nemamo jasne propise za pse i mačke, posebno je problematično što u Hrvatskoj nema ni jasne zakonske regulative uvjeta i zabrane držanja egzotičnih životinja za kućne ljubimce, što je loše za životinje, ljude i okoliš. O tome svjedoči i nedavni primjer bijega pitona u Zagrebu, kada ga je skrbnica ostavila u vrtu.
"Takve potencijalno opasne vrste prodaju se bez ikakve kontrole unatoč tome što propisi postoje, a problem nastane kada ljudi koji su nabavili takvog ‘ljubimca’ shvate da se ne mogu o njemu brinuti. Mnoge udruge, već preopterećene zbrinjavanjem pasa i mačaka, zbrinjavaju i zmije, egzotične ptice, kornjače i slično, životinje koje ljudi napuste ili im pobjegnu. To za njih predstavlja velik teret jer Hrvatska nema specijalizirana utočišta za takve životinje”, rekli su.
Zaključuju da je zakonski prijedlog kakav je dala Njemačka u skladu sa znanstvenim dokazima koji upućuju na to da kućni ljubimci trebaju dovoljnu količinu aktivnosti i kontakta sa svojom okolinom uključujući i druge životinje, prirodu i ljude. Takav propis pridonijet će tome da psa imaju samo oni pojedinci koji su zaista spremni na golemu odgovornost koju nosi skrb za životinju, a za što se Udruga zalaže.