Screenshot: Wikipedia
FOTOGRAF David Slater prije nekoliko tjedana našao se u medijima s neobičnom pričom koja se tiče majmunskog selfieja koji je Wikipedia odbila maknuti sa svoje stranice jer, kako tvrde, fotografija ne pripada njemu budući da - ju je snimila životinja.
No, tu je došlo do problema jer je Wikipedia fotografiju objavila bez dozvole autora, a Slater ih je odlučio tužiti nakon što su je, unatoč njegovim zahtjevima, odbili ukloniti sa svoje stranice objasnivši da pripada majmunu. Budući da majmun zakonski ne može biti vlasnik fotografije, ona ne pripada nikom i slobodna je za javno korištenje, tvrdili su na Wikipediji.
S druge strane, Slater je kazao da je oštećen ovom odlukom i da je to utjecalo na njegovu zaradu: "Ja sam vlasnik fotografije, ali budući da ju je majmun snimio, oni tvrde da mu fotografija i pripada. Problem je u tome što ljude uvjeravaju da je riječ o besplatnoj fotografiji i da je svatko može skinuti. Štoviše, nude je u visokoj rezoluciji čime aktivno ohrabruju ljude da fotografiju koriste kako god požele".
Od Wikimedia Commonsa tražio je 30 tisuća dolara. "Ne znaju kako je fotografija nastala i njihovo je mišljenje utemeljeno na pričama koje su pročitali u medijima. Nisu čak ni pokazali želju da otkriju činjenice", pojasnio je Slater.
A američki Ured za autorska prava donio je odluku kome pripada "kontroverzni" selfie: stali su na stranu Wikipedije! Pritom su izdali prijedlog nadopune pravila o pravima i kreativnim uracima, što je prva nadopuna u njihovom pravilniku u posljednjih 20 godina. U promjenama se izričito navodi da će Ured priznavati isključivo uratke koje je napravilo ljudsko biće. Nakon toga stoji da se zabranjuje polaganje prava na radove koje su stvorili "priroda, životinje ili biljke" ili "božanska te natprirodna bića".
Pritom su "fotografiju koju je snimio majmun" naveli kao jedan od primjera promjena pravila. Prijedlog bi trebao stupiti na snagu oko 15. prosinca.
Ipak, Slater, rodom iz Velike Britanije, još uvijek ima šanse. Naime, u britanskom Zakonu o autorskim pravima i patentima iz 1988. fotograf može polagati prava na fotografiju čak i ako nije on sam stisnuo pritisnuo gumb u trenutku fotografiranja, nego je rezultat proizvod njegove "intelektualne kreacije", kao što je to u Slaterovom slučaju. Doduše, ovakav slučaj još se nikad nije našao na sudu pa je ishod neizvjestan, piše Tech Times.
U svakom slučaju, o ovome ćemo sigurno još čuti.