Za razliku od bivših sovjetskih vođa i prvog ruskog predsjednika Borisa Jeljcina, koji su bili predmetom sprdnje i viceva, Putin je do sada bio pošteđen narodne satire, tvrdi Kononov.
Na njegovoj stranici, koju dnevno posjeti oko 5.000 ljudi, svaki događaj iz ruskog političkog života pronalazi svoj groteskni odraz, bilo da se radi o lovu na oligarhe, ostavci šefa predsjedničkog ureda ili borbi protiv korumpiranih policajaca nadahnutim samim ministrom unutrašnjih poslova Borisom Grizlovim, zahrđalim androidom.
I dok se, u stvarnom životu, vlast obrušila na naftnog magnata Mihaila Hodorkovskog, na internetu Putin doživljavaju pravu noćnu moru zbog "crnog oligarha" koji ga sa svjetlećim mačem proganja hodnicima Kremlja.
Kononov ironično opisuje Putinove susrete s čečenskom ženom-samoubojicom, korumpiranim policajcem ili serijskim ubojicom koji terorizira sjeverni dio Moskve.
"Ne želim nikoga naljutiti. Moji su likovi smiješni i simpatični", ocjenjuje Kononov.
"Mislim da predsjednik nema vremena čitati moje pričice", dodaje Maxim uz tvrdnju da su zato neki dužnosnici predsjedničkog ureda njegovi strastveni čitači.
"Neki bi strašno željeli znati zašto to pišem i tko financira moj projekt", nastavlja Kononov i ocjenjuje da je taj interes u porastu zbog predstojećih parlamentarnih izbora u prosincu.
Prije mjesec dana, jedan je ruski bogataš predložio Kononovu da mu proda svoj site pod dva uvjeta: svoje bi priče morao nastaviti pisati barem još godinu dana, a novi bi vlasnik imao pravo zadirati u sadržaj internetske stranice.
Maxim priznaje da nije mogao odbiti svotu koja mu je ponuđena i nada se da ga novi vlasnik neće primoravati da mijenja svoju koncepciju. Odbio je otkriti ime poslovnog čovjeka, dajući tek do znanja da se radi o "poznatoj" osobi bliskoj vlasti.
I dok se mediji sve više žale na pritiske koji se pod Putinovom vlašću osjećaju u Rusiji, uz činjenicu da su nezavisne televizije nestale, internet je ostao pošteđen i predstavlja jedino informacijsko područje bez cenzure.
Stranice s nezavisnim vijestima poput grani.ru, newsru.com, pa čak i stranica čečenskih boraca za neovisnost kavkazcenter.com, slobodno prenose svoje informacije.
Možda je to zato što je, kako ocijenjuje stručnjak za internet Aleksandar Pliučtčev, "teško zatvoriti neku stranicu a, osim toga, u Rusiji svega 10 posto stanovništva ima pristup internetu".