Znanstvenici spremno prihvaćaju da životinje i ljudi dijele sličnu anatomiju i psihologiju, kaže Gosling, no mnogi su neskloni reći da oni dijele i neke zajedničke emocionalne crte te osobnost. "Neki to vide kao još jedan udarac posebnom statusu ljudske vrste", kaže ovaj istraživač. Umjesto toga, mnogi vjeruju da vlasnici kućnih ljubimaca projiciraju vlastitu osobnost na svoje ljubimce te da izostaje njihov pravi karakter.
No jednako je vjerojatno da će se kod životinja razviti njihove crte osobnosti kao što se razvijaju i njihove fizičke osobine, smatra Gosling. Da bi se dokazalo kako pseći karakter doista postoji, bio je potreban test. Istraživač je pozvao vlasnike pasa da ocijene svoje ljubimce na temelju četiriju različitih crta osobnosti. Te crte koje nalazimo i kod ljudi imaju svoje pozitivne i negativne ekstreme ? primjerice, psi mogu biti ocijenjeni kao energični, lijeni ili između tih dviju krajnosti. Ostale crte bile su: privrženost, agresivnost, uznemirenost i inteligencija.
Istodobno su u lokalnom parku stranci promatrali pse u izvođenju zadataka i ocjenjivali prema istim karakteristikama. Uznemirnost je, primjerice, bila ocjenjivana na temelju pseće reakcije na situaciju u kojoj njihov vlasnik odlazi vodeći na uzici drugoga psa, dok se inteligencija mjerila prema sposobnosti pronalaženja skrivene slastice.
Ukupno je bilo testirano 78 pasa svih veličina. Općenito, stranci i vlasnici složili su se u ocjeni osobnosti pojedinog psa, što, prema mišljenju istraživača, potvrđuje da psi doista imaju osobnost.
Istraživanje donosi i dobre vijesti žrtvama psećih stereotipa: pokazuje da se osobnosti umnogome razlikuju unutar jedne pseće vrste - nisu, primjerice, svi pit bullovi agresivni niti su svi zlatni retriveri iznimno privrženi.
Gosling je za istraživanje izabrao pse s obzirom na to da su oni i najčešći kućni ljubimci te s obzirom na činjenicu da oni prirodno prakticiraju različite vrste ponašanja, no prema njegovim riječima, modificirana verzija testa mogla bi se primijeniti i na druge vrste, poput laboratorijskih miševa.
Osobnost je kompleksna mješavina genetičkih čimbenika i izvanjskih utjecaja. Genetski modificirani miševi mogli bi pomoći istraživačima da utvrde koji se aspekti osobnosti protežu kroz obitelj. "To bi nam moglo pomoći u razumijevanju biološke i genetske osnove osobnosti", ističe Johnatan Flint s britanskog Sveučilišta Oxford koji proučava genetiku i neurobiologiju određenih značajki.