Vapnenac se, prije 480 milijuna godina, formirao iz taloga s morskog dna u razdoblju duljem od dva milijuna godina, zarobivši u svojevrsnoj vremenskoj kapsuli netaknute meteorite i minerale iz raspadnutih nebeskih tijela.
"Ono čime se bavimo zapravo je astronomija, no umjesto promatranja zvijezda, mi istražujemo dubinu Zemlje," rekao je autor istraživanja Birger Schmitz.
Aktivnost meteorita na Zemlji danas je razmjerno predvidljiva, s prosjekom od jednog meteorita koji godišnje padne na 12.500 četvornih kilometara Zemljine površine.
Istraživanje je pokazalo da je meteoritska aktivnost tijekom formiranja vapnenca bila stotinu puta veća na čitavih 250.000 četvornih kilometara ispitane površine.
Dvadesetak posto svih meteorita koji danas završe na Zemlji ostaci su ogromnog asteroida, kojega znanstvenici nazivaju "L-kondritno roditeljsko tijelo".
On se raspao prije više od 500 milijuna godina u najvećem sudaru koji se dogodio u kasnoj povijesti Sunčeva sustava.
Fosili meteorita iz stratificiranog kamena inače su vrlo rijetki. Dosad ih je pronađeno samo 55, od čega ih je 50 otkrila Schmitzova skupina znanstvenika.
(Hina) jšk bcav