AMERIKANCI su na Dan zahvalnosti (Thanksgiving) večerali bijelu i tamnu puretinu, a neki su pritom iskoristili iznutrice kao nadjev. Ipak, čak i na dan kad se tradicionalno jede puretina, mnogi će doručkovati kokošja jaja. Zašto su pureća jaja tako nepopularna?
Zato što su skupa. Kokoši nesilice su vrlo produktivne, gotovo svakodnevno snesu jedno jaje, dok purice nose samo dva jaja tjedno. Kokoši počinju nositi jaja već nakon pet mjeseci starosti, dok kod purica taj ciklus počinje više od dva mjeseca kasnije. Komercijalni proizvođači jaja obično svakoj nesilici ostavljaju tek 0,03 četvorna metra prostora. Istodobno se puricama daje više od 0,3 četvorna metra. Purice trebaju više hrane nego kokoši. Zbog svega navedenog jaja purice znatno su skuplja nego kokošja jaja. Paket od 10 kokošjih jaja stoji oko 15 kuna (jaja kokoši koje se kreću slobodno stoje i dvostruko više). Purećih jaja u slobodnoj prodaji u Hrvatskoj obično nema, a Amerikanci ih plaćaju dva do tri dolara po komadu.
Pureća jaja nekad su bila nezaobilazna hrana u Sjevernoj Americi. Divlje purice raširile su se kontinentom prije dolaska ljudi i arheolozi su pronalazili ljuske purećih jaja u ostacima indijanskih naselja iz razdoblja prije dolaska Kolumba. Indijanci Hopi smatrali su ih delicijom, dok su pripadnici naroda Navajo konzumirali samo pureće meso. Europljani su udomaćene purice u 16. stoljeću prenijeli preko Atlantika i pureća jaja ubrzo su postala dio gastronomije starog svijeta, posebice Engleske. I Amerikanci su ih rado servirali sve donedavno. Omlet od purećih jaja bio je u ponudi slavnog njujorškog restorana Delmonico's krajem 19. stoljeća.
Najlakši i tradicionalni način pripreme purećih jaja je kuhanje (šest minuta u vrućoj vodi) ili poširanje (četiri minute). Kulinarski majstori 19. stoljeća vjerovali su da se uz pureća jaja mogu pripremiti bolji umaci nego s jajima ostale peradi. Alexis Soyer, najslavniji kulinarski majstor viktorijanske Engleske i vjerojatno prvi celebrity chef, tvrdio je da pureća jaja daju puno bolji okus pečenim namirnicama.
Zanimljivo je da pureća jaja nisu svugdje na europskom kontinentu bila na dobru glasu. Francuski izvori iz 16. i 17. stoljeća tvrde da pureća jaja uzrokuju lepru. Tu zaraznu bolest zapravo uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Bolest ne šire pureća jaja, nego pasanci, koji uzročnika mogu prenijeti ljudima. Pureća jaja sadrže otprilike iste nutrijente kao i kokošja, ali su pritom bogatija. Prosječno pureće jaje je 50 posto veće od kokošjeg, a sadrži dvostruko više kalorija i masti i četiri puta više kolesterola. Pačja i guščja jaja također sadrže više masti i bjelančevina pa zato većina ljudi i njih smatra "egzotičnom" hranom boljeg okusa od sveprisutnih kokošjih jaja.