MLAĐE generacije redefiniraju pripovijedanje i konzumaciju medija kroz platforme kao što su YouTube, TikTok, pa čak i uz pomoć umjetne inteligencije. Pokazuje to izvješće "Teens and Screens" za 2026. godinu, koje je proveo Centar za znanstvenike i pripovjedače (CSS) pri Sveučilištu Kalifornija u Los Angelesu (UCLA).

Projekt već pet godina analizira medijske navike više od 1500 Amerikanaca u dobi od 10 do 24 godine. Prema najnovijim rezultatima, za generacije Alfa i Z sadržaj poput videa od 30 sekundi ima jednaku vrijednost kao i dugometražni filmovi.

Većina ispitanika, njih 72,9 posto, navela je YouTube kao omiljenu platformu za praćenje priča. Gotovo četvero od petero mladih smatra da i kratki videozapisi mogu ispričati priču, a među društvenim mrežama prednjači TikTok sa 64,2 posto.

Televizijske serije (70,3%), filmovi (70,2%) i videoigre (68,5%) ne zaostaju znatno. Odlazak u kino treću je godinu zaredom najdraža vikend-aktivnost ispitanika. Ovi se podaci podudaraju s europskim. Udruženje kino oglašivača navodi da je 50 posto posjetitelja kina u Ujedinjenom Kraljevstvu mlađe od 35 godina, dok CineEurope ističe da 47 posto mladih za nove filmove saznaje preko TikToka.

Likovi s kojima se mogu poistovjetiti

Iako su mladi ključna publika industrije zabave, njihova stvarna iskustva i želje često se ne razumiju dovoljno. Istraživanje je pokazalo snažnu želju za pričama s kojima se mogu poistovjetiti. Čak 55 posto ispitanika želi na ekranu vidjeti više neurodivergentnih likova, a taj je udio još veći među LGBTQIA+ mladima.

Svega 22,7 posto ispitanika smatra da su sadašnji prikazi neurodivergentnosti u medijima uglavnom vjerodostojni. Kao primjer loše prakse često se spominje film "Music" iz 2021., redateljski prvijenac pjevačice Sie, u kojem je neurotipična glumica Maddie Ziegler glumila neverbalnu autističnu osobu.

Mladi su također naglasili da žele više priča o nadi i optimizmu, prikaze prijateljstava i društvenih grupa te likove koji žive slično kao oni. Time se potvrđuju i rezultati prijašnjih izvješća, koja su pokazala da mladi žele manje fokusa na seks, a više na platonske odnose. Njih 52 posto misli da su romantične veze u medijima znatno važnije za živote likova nego što je to slučaj u stvarnosti.

"Zahtjev za boljom zastupljenošću neurodivergentnih osoba i prijateljstava samo je jedan od primjera šire potražnje za raznolikijim i autentičnijim prikazima", pojasnila je koautorica studije Stephanie Rivas-Lara.

Stavovi o umjetnoj inteligenciji

Umjetna inteligencija, od lažnih glumaca do sadržaja niske kvalitete na društvenim mrežama, brzo je zauzela medijski prostor i postala tema rasprava među mlađom publikom. Ipak, istraživanje pokazuje da su ispitanici više znatiželjni nego zabrinuti. Njih 28,2 posto navodi da ih tehnologija "fascinira", a 25,6 posto je "uzbuđeno". S druge strane, 22 posto osjeća da sve vodi u propast, dok je 10,1 posto uplašeno.

Najpozitivniji stav prema umjetnoj inteligenciji imaju najmlađi ispitanici, oni od 10 do 13 godina. Njih 44,2 posto opisuje AI tehnologiju kao "fascinantnu".

Budućnost zabave

Posjećenost kinima, koja je znatno pala tijekom pandemije, posljednjih godina bilježi stabilan rast. Mladi traže načine da se odmaknu od ekrana mobitela, pronađu zajednicu i ponovno povežu sa svijetom oko sebe. Nedavni filmski hitovi poput "Backrooms" i "Obsession", koje su režirali kreatori s YouTubea, pokazuju da mlađa publika traži originalne priče koje koriste internetske formate i mitologiju. To je odraz digitalnih svjetova u kojima su odrasli.

"Promijenili su se oni koji kontroliraju pristup medijima. Mladi sada sami odlučuju što žele gledati i čega žele vidjeti više u sadržaju koji biraju", rekla je Yalda T. Uhls, osnivačica i izvršna direktorica CSS-a te izvanredna profesorica na odjelu psihologije na UCLA-u.

"Čelnici industrije trebali bi slušati mlade, ali i stručnjake koji brinu o njihovom razvoju i dobrobiti", dodala je Uhls. "Ovogodišnje izvješće jasno pokazuje da je to ključ za stvaranje kvalitetnog sadržaja koji će privući današnju mladež."