Po biološkoj raznolikosti Hrvatska je među prvih nekoliko europskih zemalja i po dostupnim podatcima u Hrvatskoj živi 24.087 životinjskih vrsta, a pretpostavlja se da je taj broj i mnogo veći.
U svijetu je poznato 1,770.000 životinjskih vrsta, a pretpostavlja se da ih je gotovo stotinu puta više.
Po Zakonu o zaštiti prirode u Hrvatskoj je zaštićeno više od 531 životinjska vrsta, a kršenje tog zakona novčano se kažnjava u kunskoj protuvrijednosti od 170 do 25.000 eura ili zatvorskom kaznom do pet godina. Zakon predviđa da se zbog ugroženosti ili rijetkosti mogu proglasiti posebno zaštićene životinjske vrste, a ministar zaštitu može proglasiti i za životinje ugrožene u svijetu, na što Hrvatsku obvezuju međunarodni sporazumi. Općenito, u svijetu sve više prevladava načelo vrlo opsežne zaštite vrsta.
U Hrvatskoj je zaštićena velika većina zavičajnih sisavaca, kao što su vuk i dvije vrste domaćih dupina te sve vrste dupina i kitova koji se zateknu u Jadranu.
Od ptica su zaštićene sve hrvatske gnjezdarice i sve ostale europske ptice, osim lovnih, te velikog vranca na ribnjacima i čvorka na poljima. Zaštićeni su i svi domaći gmazovi, osim poskoka i riđovke, a od vodozemaca sve vrste, osim triju vrsta zelene žabe.
Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih biljaka i životinja (CITEC) uređena je međunarodna trgovina. Rijetke vrste životinja i biljaka druge su po opsegu na popisu ilegalne trgovine, odmah iza droge, i procjenjuje se na oko 20 milijarda dolara na godinu.
Radi provedbe CITES-a u Hrvatskoj se otvaraju centri za smještaj zaplijenjenih i ozlijeđenih zaštićenih divljih životinjskih vrsta nađenih u prirodi, koje se nakon oporavka vraćaju u prirodu. Centar AWAP kod Zaprešića brine se za zaštićene životinje iz skupine gmazova (Reptilia), vodozemaca (Amphibia), ptica (Aves) i malih sisavaca (Mammalia).
Ekocentar "Beli" na otoku Cresu skrbi se za bjeloglavog supa, ugroženu i zaštićenu vrstu, te se bavi spašavanjem sova i ptica grabljivica, kao i Sokolarski centar u Dubravi kod Šibenika.
Od 1. listopada 2004. stanovnici Europske unije za svoje kućne ljubimce moraju izvaditi putovnice ako s njima kane putovati preko granica 25 zemalja članica. Osim putovnice ljubimci dobivaju i mikročip ili tetovažu za identifikaciju.
(Hina) xbma ysšh