OD DINOSAURA su danas ostale samo kosti, divovske verzije danas preživjelih vrsta također su već odavno u vječnim lovištima, pa nam od zaista velikih životinja preostaju samo slonovi i kitovi. U prošlosti je, međutim, sve bilo puno golemih grabežljivaca i vrsta koje su veličinom nastojale nadjačati konkurenciju i plijen, sve dok ih to, u nekim slučajevima, nije otjeralo u izumiranje. U listu su uključene i postojeće i izumrle vrste.
1. Megalodon
Pod latinskim imenom Carcharocles megalodon (megalodon - "veliki zub") krije se pravo čudovište - smatra se da zapravo nije srodan današnjem "velikom bijelom", no bio mu je prilično sličan, pa ga se zbog lakšeg dočaravanja obično prikazuje kao divovsku verziju bijele psine. Mogao je narasti i preko 16 metara u dužinu, a smatra se da je izumro prije oko 1.5 milijuna godina.
Megalodona se smatra najsnažnijim i najvećim grabežljivcem u povijesti kralježnjaka. Ljudi su kroz cijelu povijest nailazili na fosilizirane ostatke njegovih zuba, za koje su nekoć vjerovali da su jezici zmajeva. Dužina im je mogla biti i do nevjerojatnih 20 cm, nešto što nijedan današnji morski pas nije uspio nadmašiti. Procjenjuje se da je ukupno imao oko 276 zuba, posloženih u pet redova, s ukupnom veličinom ralja od preko dva metra. Širom otvorenih usta mogao je progutati cijelog nosoroga.
S obzirom na mjesta pronalaska fosila, može se reći da je bio pravi svjetski putnik, pa je tako nastanjivao - Europu, Sjevernu i Južnu Ameriku, Puerto Rico, Kubu, Jamajku, Australiju, Novi Zeland, Japan, Afriku, Maltu i Indiju. Oni koji smatraju da i dan danas živi u nekim mračnim dubinama oceana mogli bi se razočarati jer sve ukazuje na to da je najviše volio pliće i toplije vode u obalu.
2. Divovski morski škorpion
Životinje poput običnog škorpiona izgledaju dovoljno opako i u današnjim veličinama - zamislite morsku verziju, ali dugu dugu dva i pol metra! Zamislite povećeg, odraslog krokodila s kliještima koja bi vam lako mogla odrubiti glavu.
Ime te najveće vrste je Jaekelopterus rhenaniae, i ,poput već spomenutog megalodona, volio je tople i pliće vode mora i močvare oko jezera. Naziv "morski škorpion" nije sasvim točan, jer su samo najraniji primjerci obitavali u moru, dok zapravo još uvijek nisu bili pravi škorpioni. Fosiliziranih ostataka može se naći diljem planeta, a izumrli su prije kojih 250 milijuna godina. Vjeruje se da je veličina posljedica nadmetanja s oklopljenim ribama, kojima su se hranili.
3. Divovski kratkoglavi medvjed
Arctodus ("medvjeđi zub") je poznat i pod nazivom "bulldog bear", zbog svoje kratke njuške. Obitavao je diljem Sjeverne Amerike, a najviše je volio Kaliforniju. Na popisu najvećih kopnenih sisavaca mesoždera, zauzima prvo mjesto.
Mužjaci s područja Yukona ujedno su i najveći predstavnici ove vrste - oči su im bile u razini ljudskih jer su, pri hodanju na sve četiri noge, u ramenima bili visoki 1.8 metara, dok su u uspravnom položaju dosezali nevjerojatnih 4 metra i težili gotovo tonu. Bili su isključivo mesožderi, kojima je na dan trebalo 16 kilograma mesa samo da bi preživjeli.
Kako su bili preteški za trčanje za antilopama, s udovima ne baš stvorenim za dugotrajne borbe s ostalim grabežljivcima, čini se da su uglavnom bili kleptoparaziti, odnosno koristili su svoju fizičku veličinu kako bi zastrašili manje grabežljivce, poput vukova ili američkih lavova, pa im oteli plijen. Iako su uglavnom bili mesojedi, konzumirali su i biljke. Izumrli su prije nekih 12.000 godina, dijelom i zbog razvoja tehnologije lova među narodima Sjeverne Amerike.
4. Argentavis
Argentavis magnificens (doslovno "veličanstvena argentinska ptica") je najveća ptica sposobna za let ikad otkrivena. Živjela je prije 6 milijuna godina, i to na području središnje i sjeverozapadne Argentine, blizu današnjeg teritorija andskog kondora, s kojim je donekle i u srodstvu. Jednostavno zamislite omanju Cessnu 152 s perjem.
Današnje mjere oko kojih se znanstvenici slažu su: raspon krila od 7 metara, površina krila, 7 kvadratnih metara, dužina od 3.5 metara, visina 1.7-2 metra i težina 70-78 kilograma. Za usporedbu, sve današnje ptice s rasponom krila od 3-4 metra teže tek 15-20 kilograma. O aktivnom životu i parenju se ne zna mnogo, no pretpostavlja se da je svakih dvije godine nesla jedno do dva jaja, težine oko jedan kilogram. Maksimalni životni vijek procjenjuje se na 50-100 godina.
5. Superkrokodil
Sarcosuchus imperator je daleki rođak današnjih krokodila, koji je živio prije 112 milijuna godina na području današnje Afrike. Bio je velik poput gradskog autobusa, težio je 8-10 tona i dosezao oko 13 metara u dužinu. Zanimljivo je da je, za razliku od današnjih krokodila, rastao cijelog svog života, odnosno nekih 50-60 godina.
Ugrizom je mogao proizvesti silu od 8 tona, što govori u prilog tome da je vjerojatno lovio i mlade dinosaure. Položaj očiju ukazuje na to da je većinu života provodio vrebajući obalu, skriven pod vodom. Sve što je ulovio, većinom velike ribe i kornjače, jednostavno je drobio i gutao.
U vrijeme kad je živio Sahara je bila lijepa tropska ravnica, puna jezera i rijeka, a "superkrokodil" je bio samo još jedna vrsta nalik na današnje kokodile, među koje je spadao i patuljasti krokodil, s lubanjom od samo 8 centimetara.
6. Argentinosaur
Ime Argentinosaur znači "srebrni gušter" (ime Argentina je nastalo od latinske riječi za srebro - "argentum"), a ujedno određuje i područje na kojem je ova vrsta živjela - tadašnji otočni kontinent Južna Amerika, prije nekih 95 milijuna godina.
Od Argentinosaura nije pronađeno mnogo ostataka - pregršt kralježaka, nešto rebara i tibija. Jedan je kralježak dug 159 centimetara, pa se nakon procjene veličine ostatka kostura došlo do ukupne pretpostavljene dužine od oko 30 metara i težine od oko 80 tona. Postoje i podaci koji govore o pronađenoj kosti nove vrste, nazvane Amphicoelias fragillimus, koja je navodno bila duga gigantskih 60 metara, no kost je izgubljena, a ostali su samo nepotvrđeni crteži i podaci u bilježnici čovjeka koji je fosil pronašao.
7. Spinosaur
Prije 100 milijuna godina, Sjevernu Afriku nastanjivao je najveći mesožder koji je ikad kročio Zemljom. Veći od T-Rexa i Gigantosaura, dug do 18 metara i težak do 21 tonu, s lubanjom koja podsjeća na krokodilsku, dužine 180 centimetara. Metar i pol visoko "jedro", produžeci kralježaka na leđima, bilo je prekriveno kožom i masti, što je činilo svojevrsnu grbu, za koju se pretpostavlja da je služila i za "hvalisanje" i za regulaciju temperature tijela.
Imao je zube "na parove razbroj se", većinom se hranio ribom s obala na kojima je obitavao, no u šumama se ponekad bacao na manji plijen ili strvine od kojih je otjerao druge grabežljivce. U filmu Jurski park prikazana je i borba između Spinosaura i T-Rexa, u kojoj Spinosaur pobjeđuje, no takav se dvoboj u stvarnosti nikad nije mogao odigrati, pošto su te dvije vrste živjele ne samo fizički daleko jedna od druge (Sjeverna Afrika vs. Sjeverna Amerika) već ih dijele i milijuni godina između pojedinih doba u kojima su postojali.
8. Mrežasti piton
Python reticulatus je vrsta pitona koja obitava u jugoistočnoj Aziji. Odrasli primjerci obično narastu do 9 metara, iako postoje glasine o primjercima od 14 metara, pa se mogu podičiti titulom najduže zmije i najdužeg živućeg reptila. Vrlo su spori i tromi, nisu otrovni, već spadaju u konstriktore - sposobni su ubiti odraslog čovjeka, no napadi su vrlo rijetki.
Iako ga na prvu možda ne vidite u vodi, mrežasti je piton odličan plivač i pomorci ga znaju vidjeti i daleko na pučini. Ova je vrsta na taj način kolonizirala mnoge otočiće koji su se našli unutar njihovog teritorija. Njujorško zoološko društvo i dalje nudi 50.000 dolara za živi primjerak duži od 10 metara, no još se nitko nije javio s takvim ulovom.
Živi u tropskim kišnim šumama i blizu livada i rijeka. Hrani se sisavcima i povremeno pticama, dok manji primjerci uglavnom jedu štakoder i slične glodavce. Odrasli, veći primjerci, ponekad se počaste svinjom, majmunom, kokošima, mačkama i psima.
9. Plavetni kit
Preko 33 metra dug. Do 200 tona težak. Plavetni kit je najveća životinja koja je ikad postojala na Zemlji. Od sredine '60-ih je, nažalost, i jedna od najugroženijih - procjenjuje se da ih je u svjetskim oceanima preostalo još samo 10.000. Lovci najviše ciljaju najveće primjerke, pa današnji plavetni kitovi obično "dožive" samo kojih 24 metra. Oko Antarktike ih je, prije početka masovnog izlova, bilo oko 239.000.
Poznati su po fantastičnim "fontanama" vode, koju ispuhuju pri disanju, ponekad i do visine od 12 metara i pjesmama, odnosno zvukovima koje proizvode. Peraje su im dugo po 3-4 metra, što je dovoljno da na kraće staze zaplivaju brzinom od 50 km/h. Obično žive sami ili s partnerom i mirno plove u potrazi za krilom, kojeg u jednom danu mogu pojesti oko tri i pol tone. Za krilom moraju i zaroniti, što ih dovodi na otprilike 100 metara dubine, a najduži izmjereni zaron trajao je 36 minuta. Žive oko 80 godina, tijekom kojih ih napada samo jedan neprijatelj - kit ubojica.
10. Afrički slon
Afrički slon je kopneni pandan plavetnom kitu - može doživjeti 70 godina, visine je oko 4 metra, a tona dosegne i 7. Spada u najčišće životinje na svijetu, pa se često peru špricanjem vode i blata iz surli. Sloj blata ih ujedno štiti od nametnika.
Kljove su također zubi, služe za kopanje u potrazi za korijenjem, trganje kore s drveća, kao i za međusobnu borbu. Pojedina kljova može težiti 23-45 kilograma i biti duga i do dva i pol metra. Za razliku od azijskih rođaka, u Africi i mužjaci i ženke imaju kljove.
Zanimljivo je dodati da je afrički slon iznimno inteligentan i ima velik neokorteks s mnogo vijuga, poput onoga u ljudi, čovjekolikih majmuna i nekih vrsta dupina. Izlov takve životinje, samo zbog komada kosti, smatra se jednim od najvećih primjera genocida inteligentnih bića iz životinjskog svijeta.