Venecijanski karneval: Parada najposebnijih maski

VENECIJANSKI karneval jedan je od najslavnijih u svijetu. Svake godine stotine tisuća ogstiju posjeti talijanski grad na vodi kako bi uživalo u živopisnim maskama kakvih nema nigdje drugdje. Venecijanski karneval počeo je 6., a traje do 16. veljače.

Povijest karnevala počinje u 13. stoljeću

Najstariji dokument koji svjedoči o korištenju maski u Veneciji datira iz svibnja 1268. godine., a u njemu su zapisane zabrane masqueradersima (ljudima pod maskama). Od početka 14. stoljeća pa nadalje, proglašavani su novi zakoni kako bi se zaustavio moralni pad tadašnjih stanovnika Mletačke Republike. Ovi restriktivni karnevalski zakoni započeli su ispravom izdanom na 22. veljače 1339. kojom se masqueradersima zabranjuju noćni odlasci u grad.

Nakon te zabrane Mletačko Vijeće desetorice izdalo je odredbu kojom nošenje maski tijekom cijele godine predstavlja ozbiljnu prijetnju Republici. Maske je morao nositi svaki građanin, plemić i stranac tijekom karnevalskih dana i na službenim prijemima.

Kazne za nepoštivanje zakona bile su drastične. Muškarci su dobivali dvije godine zatvora, 18 mjeseci veslanja u mletačkim galijama i još 500 lira kazne koje su uplaćivali Vijeću desetorice. Žene su pak tukli na putu od Mosta Rialto pa do Trga Sv. Marka, gdje su ih zatim ismijavali ispred javnosti između dva "stupa srama".


Plesati se smjelo samo u vrijeme karnevala, a nošenje maski bilo je zabranjeno u crkvi

Nastavljeno je s donošenjem restriktivnih odredbi pa je tako bilo zabranjeno nošenje maski s vjerskom tematikom, a maskirane osobe nisu smjele ući u crkvu. Plesati se smjelo samo u vrijeme karnevala, a kako su se venecijanski plemići često pod maskama skrivali od vjerovnika, maske su tijekom cijele godine bile zabranjene i u kasinima. 

Karneval je padom Mletačke republike izgubio na svojoj važnosti, ali se krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća ponovno obnovio od strane umjetnika i entuzijasta.

Karnevalske maske: bauta, moretta i larva

U vrijeme karnevala Mlečani se se odijevali na zaista svakakve načine. Najčešće maske i nošnje bile su liječnik, astrolog, lovac, seljanka, pekar ili neki od likova iz Commedia dell'Arte poput Arlecchina ili Pulcinelle. 

Venecijanske se maske izrađuju od kože ili u originalnoj papier-mâché tehnici. Danas je većina njih izrađena od gipsa i zlatnih listića, a su sve ručno oslikane i ukrašene. Tri su vrste najpoznatijih maski, bauta, moretta i larva. Bauta je maska koja pokriva cijelo lice, nema rupu za usta i ima puno pozlate. Može prekrivati i samo gornji dio lica do obraza, kako bi se moglo razgovarati, jesti ili piti, ali njome se i dalje prikriva identitet.

Moretta je ovalna maska s crnim baršunom i velom, koji su obično nosile žene prilikom posjeta samostanima. Originalno je iz Francuske, ali je brzo postala popularna i u Veneciji, jer naglašava žensku ljepotu. Larva je znana i kao volto maska, uglavnom je bijele boje i tipično venecijanska. Često se nosi uz šešir s tri ruba i plašt. 

Pretpostavlja se da riječ larva dolazi od latinske riječi koja znači maska ili duh. Slično kao bauta, izrađena je od voska i fine tkanine, pa se smatrala idealnom za ples i koketiranje.