MNOGI ljudi nisu svjesni granica vlastitog znanja. Kad netko svoje stavove brani kao činjenice bez stvarne želje da se informira, vjerojatno nije spreman ni preuzeti odgovornost za pogreške u procjeni. Ljudi koji nisu upućeni u neku temu često će pokušati izbjeći istinu na svaki način. Suočeni s činjenicama koje se kose s njihovim uvjerenjima, posežu za tipičnim frazama kojima pokušavaju izbjeći odgovornost, piše YourTango.

"To nije istina"

Suočavanje s činjenicama kod osobe koja nije upućena u temu može izazvati kognitivnu disonancu. Riječ je o neugodnom osjećaju koji takvi ljudi pokušavaju ublažiti opravdavanjem svojih riječi ili postupaka, ponekad i na štetu drugih.

Ako im se predoče informacije koje su u suprotnosti s njihovim uvjerenjima, pokušat će se zaštititi tako da se pretvaraju da to nije stvarnost. Reći će da su to "lažne vijesti" ili da "to nije istina" samo kako ne bi morali uzeti u obzir perspektivu koja se ne uklapa u njihove predrasude.

"Nitko nije savršen"

Ljudski mozak kritiku može doživjeti kao prijetnju opstanku, zbog čega je mnogima teško prihvatiti je. Kritika aktivira obrambene mehanizme i može djelovati kao napad na osobne vrijednosti i uvjerenja. Ako osoba nije naučila prihvatiti kritiku, svaki komentar može potaknuti pretjeranu reakciju.

Takvi ljudi često odgovaraju frazom "nitko nije savršen" kako bi se utješili. Umjesto da preuzmu odgovornost i pokušaju se popraviti, jednostavno ignoriraju problem i ne mijenjaju svoje ponašanje.

"Složimo se da se ne slažemo"

Ljudi koji ne mogu podnijeti istinu, iako o temi ne znaju dovoljno, često vješto skreću s nje. Koriste frazu "složimo se da se ne slažemo" kako bi uvjerili sugovornika da su postigli neku vrstu dogovora. Tom se izjavom zapravo želi prekinuti rasprava bez uvrede ili spriječiti da se manje neslaganje pretvori u svađu.

"To je samo tvoje mišljenje"

Izjava "to je samo tvoje mišljenje" još je jedan način na koji se ljudi nose s istinom koju ne mogu prihvatiti. Njome opravdavaju to što ustraju pri svojim uvjerenjima, čak i kada im dokazi pokazuju da nisu u pravu. Umjesto da prihvate nove informacije ili dublje istraže temu, tuđu će perspektivu jednostavno odbaciti i proglasiti je samo drukčijim gledištem.

"Pa, meni se sviđa"

Kritiku na račun nečega što nam je drago može biti teško prihvatiti. Bilo da se radi o odjeći, objavi na društvenim mrežama ili poslovnoj odluci, svatko će imati mišljenje. Iako ne treba slušati svakoga, ako bliska osoba pokuša pomoći savjetom, a odgovor je "pa, meni se sviđa", to je jasan znak da osoba ne zna prihvatiti kritiku.

"Nije to ništa strašno"

Umanjivanje važnosti problema još je jedan način na koji neupućeni ljudi izbjegavaju istinu. Kada se suoče s činjenicama koje pobijaju njihove stavove, instinktivno se brane umjesto da prihvate da su bili u krivu. Kako bi izbjegli priznati pogrešku, cijeli problem jednostavno proglase nebitnim.